Američki investitori sve manje biraju dionice shvativši da je tržište teško pobijediti, pa jednostavno prate indeks. Kako u utorak piše Wall Street Journal, u posljednje tri godine do kraja kolovoza, u pasivne investicijske fondove te istovjetne burzovno utržive fondove (ETF) došlo je 1,3 bilijuna dolara dok je iz aktivno upravljanih fondova povučeno više od 250 milijardi dolara, pokazuju podaci Morningstara.

Najveći pasivno upravljani fond, Vanguard Total Stock Market Index Fund, trenutno upravlja s 469 milijardi dolara imovine, približno koliko imaju i četiri najveća aktivna fonda zajedno. Iako je i dalje 66 posto američkih investicijskih fondova i ETF-ova aktivno upravljano, prije deset godina bilo ih je 84 posto, a broj im se i dalje smanjuje. Razlog zašto ulagači sve više okreću leđa fondovima gdje fond menadžeri biraju dionice za koje očekuju rast cijene prilično je jednostavan.

Naime, većina tih fondova ne uspijeva pobijediti tržište. U posljednjih deset godina između 71 i 93 posto aktivno upravljanih američkih fondova nije uspijelo ostvariti bolji rezultat od indeksnih fondova koji jednostavno prate kretanje tržišta. Drugi je razlog u povoljnim troškovima ulaganja u indeksne fondove. Zbog pasivne strategije naknade za upravljanje ponekad su svega 30-inu cijene koju naplaćuju aktivni fondovi.

U Hrvatskoj pasivno upravljanje nije posebno popularno. Postoje tek dva fonda, OTP Indeksni te Crobex 10 od Intercapitala koji su u rujnu upravljali sa 127,3 milijuna kuna. To je tek 8 posto ukupne imovine fondova od 16,9 milijardi kuna. Prema mišljenju Iztoka Likara, analitičara Hrportfolija, uzrok je u premaloj hrvatskoj burzi. "Tržište tu stvara određena ograničenja i zato je kod nas teže kreirati takav fond. Premali je i broj zainteresiranih klijenata, pa je i sama isplativost takvog fonda upitna", smatra Likar.