Na domaćem deviznom tržištu krajem prošlog i početkom ovoga tjedna nastavljeni su deprecijacijski pritisci na euro kojim se trgovalo i na razinama od 7,27 kuna. Budući da je euro pao na iznimno nisku razinu prema kuni, a uz prisutan pritisak na daljnji pad tečaja te izostanak korporativne potražnje za eurima, Hrvatska narodna banka očekivano je provela deviznu intervenciju koja se održala u ponedjeljak. Intervencijom se nastojalo zaustaviti daljnje jačanje kune, ali zabilježen je samo blagi pomak na tržištu te trgovanje na razini od 7,28 kuna. Već u utorak provedena je još jedna devizna intervencija. Zamjetnih pomaka tečaja nije bilo, ali su aprecijacijski pritisci na kunu zaustavljeni.

Bez većih pomaka
Ukupno je u te dvije devizne intervencije HNB-a otkupljeno 115 milijuna eura od poslovnih banaka, a njihov utjecaj na srednji tečaj HNB-a trebao bi biti vidljiv krajem ovoga i početkom idućeg tjedna. Dvije devizne intervencije u samo dva dana posljednji put zabilježene su u lipnju 2002. godine. Po srednjem tečaju HNB-a euro ovoga tjedna nije zabilježio veće promjene, ali je početkom tjedna oslabio na ispod 7,275 kuna. To je iznimno niska vrijednost eura prema kuni, koja nije zabilježena još od kolovoza 2001. godine. Slabljenje dolara prema euru na svjetskim tržištima utjecalo je na slabljenje dolara prema kuni. Jučer je dolar oslabio na ispod 5,70 kuna, odnosno na svoju najnižu vrijednost prema kuni u posljednjih godinu dana. Od početka ove godine kuna je ojačala prema euru za oko 1,3 posto te za oko 8,6 posto prema dolaru.Na svjetskim deviznim tržištima nastavlja se pritisak na slabljenje dolara prema euru. Naime, nakon što se krajem prošlog tjedna eurom trgovalo uglavnom u rasponu 1,2670-1,2750 dolara, ovoga tjedna tečaj je dosezao još više razine. Početkom ovoga tjedna dolar se nakratko uspio oporaviti, ali je već sredinom tjedna euro ojačao na iznad 1,2760 dolara. Pritisak na slabljenje dolara bio je vidljiv unatoč tome što je u srijedu Komisija za otvoreno tržište (FOMC) Američke središnje banke donijela odluku o povećanju kamatne stope na 5 posto, odnosno za četvrtinu postotna boda. To je već šesnaesti put zaredom da je kamatna stopa Američke središnje banke (FED) povećana. U popratnoj izjavi je naglašeno da je moguć i nastavak restriktivne monetarne politike, što će ovisiti o daljnjim objavama gospodarskih podataka za SAD. Povećanje kamatne stope FED-a nije bilo nikakvo iznenađenje za tržište u prilog čemu ide i činjenica da od 91 anketiranog ekonomista u anketi Bloomberga nije bilo onih koji nisu očekivali rast kamatne stope FED-a. Ciklus njezina uzlaznog kretanja započeo je sredinom 2004. godine kada je kamatna stopa iznosila 1 posto.
Nakon objave odluke o rastu kamatne stope dolarom se trgovalo na razini oko 1,2814 dolara za euro. U kasnijem trgovanju euro je dosegnuo razinu od 1,2833 dolara, što je najviša vrijednost zajedničke europske valute prema euru u posljednjih godinu dana.

Dolar nastavlja padati?
Neki analitičari, poput onih iz BMO Nesbitt Burns-a iz Toronta, smatraju da će se rasprodaja dolara nastaviti. U prilog tome idu i njihova očekivanja da su šanse za daljnjim povećanjem kamatne stope FED-u u lipnju najviše 50 posto. Svako pauziranje u rastu kamatne stope FED-a umanjuje atraktivnost ulaganja u američku imovinu što smanjuje potražnju za dolarom te stvara pritiske na njegovo slabljenje. Istovremeno rastu očekivanja rasta kamatne stope Europske središnje banke (ECB) koja je od prosinca prošle godine dvaput povećavala svoju kamatnu stopu te kamatne stope Japanske središnje banke (BoJ). Valutni stratezi iz Julius Baer Investment Managementa iz New Yorka također smatraju da dolar ne bi smio ojačati jer objave podataka o stanju u američkom gospodarstvu ne idu u prilog dolaru. Dolar je proteklih dana oslabio i prema nekim drugim važnim svjetskim valutama. Primjerice, američkim dolarom trgovalo se sasvim blizu najniže razine prema kanadskom dolaru u posljednjih 28 godina, potom na najnižoj razini prema švicarskom franku u posljednje dvije godine te blizu najniže razine prema japanskom jenu u posljednjih osam mjeseci.

Dolar slabi i zbog pritiska na Kinu
Na slabljenje dolara utjecala su i tržišna očekivanja da će SAD povećati pritisak na Kinu da dopusti brže jačanje kineskog juana. Naime, jačanje kineskog juana činilo bi kineske izvozne proizvode skupljima, a time i manje konkurentnima u odnosu na japanske proizvode. Povećala bi se potražnja za japanskim izvoznim proizvodima, a time i potražnja za jenom koji bi onda mogao ojačati prema dolaru.