Poslovne banke sektor su u kojemu je inozemno razduživanje već neko vrijeme najintenzivnije.

Tako je i u siječnju bankarski sektor najviše pridonio smanjenju bruto inozemnog duga. Na kraju siječnja ukupni je inodug iznosio 44,6 milijardi eura, što je 208 milijuna manje nego na kraju 2012. Pritom se vanjski dug banaka smanjio i nešto više, 237 milijuna eura, a blago smanjenje u siječnju je zabilježeno i kod inozemnih obveza javnog sektora i nebankarskih financijskih institucija, dok se dug privatnih poduzeća i HBOR-a blago povećao. Inozemni dug poslovnih banaka time se spustio ispod 9,1 milijardu eura, a analitičari središnje banke primjećuju da je to  niža razina njihova bruto vanjskog duga nije zabilježena još od listopada 2008. godine. Prije samo nešto više od godinu dana premašivao je 11,6 milijardi eura. Tijekom prošle godine, naime, inodug tog sektora smanjen je za gotovo 2,3 milijarde eura, pa je siječanjsko smanjenje samo potvrda nastavka razmjerno snažnog procesa razduživanja.

Usporedno s razduživanjem, kod banaka se u siječnju bilježi i povlačenje inozemne imovine, i to iznosu oko 600 milijuna eura, pa analitičari HNB-a ističu kako se posljedično njihova neto inozemna pozicija pogoršala za oko 300 milijuna eura. Budući da je i središnja banka smanjila svoja potraživanja prema inozemstvu (što je posljedica pada pričuva zbog prodaje deviza državi za plaćanje inoobveza) neto dug svih sektora se tijekom siječnja pogoršao za oko 400 milijuna eura. Kad su posrijedi privatna poduzeća u stranom vlasništvu, ona na početku godine bilježe povećanje duga prema vlasnicima, ali zahvaljujući zaduživanju jednog velikog poduzeća", povećan je i  dug privatnih poduzeća prema inozemnim kreditorima. Domaći plasmani banaka, ne računajući financiranje države, u prva dva mjeseca su pak nominalno porasli, ali ako se isključi efekt tečajne promjene, plasmani su smanjeni za oko pola milijarde kuna.

Takva kretanja u HNB-u objašnjavaju ponajprije nastavkom razduživanja stanovništva, čija je zaduženost smanjena za oko 800 milijuna kuna, kao i padom plasmana ostalim financijskim institucijama za oko pola milijarde kuna. Jedino su se plasmani povećali, i to za približno 800 milijuna. Na godišnjoj razini – kad se iz usporedbi isključi učinak tečaja, državno preuzimanje kredita brodogradilišta te prijenos loših plasmana jedne banke (Hypo) na povezano društvo – plasmani banaka na kraju veljače su bili 0,5 posto manji nego na kraju istog mjeseca lani. Pritom su kod stanovništva pali 1,8 posto, a kod trgovačkih društava 2,1 posto, ističe se u Biltenu HNB-a, pri čemu je rast na godišnjoj razini zabilježen samo kod potraživanja od ostalih financijskih institucija, dijelom zahvaljujući  kreditu banaka HBOR-u za Program razvoja gospodarstva, iz lipnja 2012.  Potraživanja banaka prema državi i u prva dva mjeseca ove godine bilježe povećanje. Porasla su za 2,6 milijardi kuna ili 4,3 posto, ali pretežito kao rezultat povećanog upisa trezorskih zapisa. Kako ističu u središnjoj banci, povećanje ukupnih plasmana u prva dva mjeseca 2013. zbog sezonskog je pada domaćih izvora bilo financirano povlačenjem sredstava iz inozemstva.

Banke su smanjile svoju inozemnu aktivu za oko 4,4 milijarde kuna, usporedno s nastavkom razduživanja prema inozemstvu za oko milijardu kuna.  Bankovni sustav i dalje je u znaku izrazito visoke kunske likvidnosti sustava, što je pridonijelo dodatnom smanjenju kamatnih stopa na novčanom tržištu, uključujći i onih na trezorske zapise Ministarstva financija. Prosječni višak kunske likvidnosti uključujući i prekonoćne depozite u ožujku je iznosio 6,2 milijarde kuna (danas je to i osjetno više). Kako objašnjavaju u HNB-u, visokoj likvidnosti pogodovalo je zadržavanje niže razine kunskih depozita države kod HNB-a nego što je bio slučaj lani, a pogoduje joj i sezonski uobičajena niska razina gotovine u optjecaju. Jedna od posljedica visoke likvidnosti u sustavu je i pad kamatnih stopa na kunske depozite. Kod kratkoročnih depozita poduzeća one su se u veljači spustile na dosad najniže razine – u prosjeku su iznosile samo 2,05 posto.