U ekonomiji koja će, izvjesno je, zaroniti u sedmu godinu recesije bankarski sektor je jedan od rijetkih stabilnih, no gdje je granica bez zdravog realnog sektora?

Ne smanjuju svoju zaduženost samo tvrtke u borbi s krizom i građani potaknuti nesigurnom situacijom na tržištu rada već je nastavljeno razduživanje banaka. Inozemne kreditne linije prema domaćim kreditorima pale su na rekordno niske razine: dok su prije krize, u travnju 2006., strani izvori financiranja činili čak 29 posto ukupne pasive, u kolovozu su se spustili na 15,1 posto. "To je posljedica nastavka razduživanja domaćih banaka i smanjene potrebe za pronalaženjem izvora za financiranje novih kredita", istaknula je Hrvatska udruga banaka u publikaciji HUB Pregledi. 
 

Vrijedi istaknuti da je čak i nakon eskalacije krize udjel inozemnog financiranja bio stabilan na razini od 20 posto. Tek od 2012. godine počeo se smanjivati, da bi početkom prošle godine pao ispod 18 posto i naposlijetku se prepolovio u odnosu na 2006. Nakon preslagivanja u strukturi izvora financiranja danas gotovo dvije trećine čine depoziti i kratkoročni instrumenti, kapitalni računi 20,8 posto, a inozemna pasiva 15,1 posto. Interes i potrebe za kreditima nastavljaju silaznom putanjom; samo se od početka godine kreditni portfelj smanjio se tri posto na godišnjoj razini.

U apsolutnim brojkama to znači da su klijenti u kolovozu bankama vraćali 4,9 milijardi kuna manje kredita. Godišnji pad zajmova građanima tijekom ljetnih mjeseci usporio je na 0,7 posto, no istodobno se snažno povećao kod tvrtki na 4,2 posto. Loši krediti, druga strana medalje tvrtki u problemima  i građana bez posla ili s nižim prihodima, na kraju lipnja dosegnuli su 16,4 posto i tu zasad nema naznaka promjene uzlaznog trenda.