Davor Inđić, glavni bankar u zagrebačkom uredu EBRD-a, objasnio je kako funkcionira odobravanje kredita u toj banci, za koje se projekte zajmovi mogu dobiti, a za što je bolje novac tražiti od EU

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u jugoistočnoj Europi plasirala je oko 500 milijuna eura u razvoj komunalnih projekata. Radi se o investicijama u, primjerice, vodovod i odvodnju, komunalni otpad ili javni gradski prijevoz, od čega je u Hrvatsku uloženo oko 200 milijuna eura u projekte čija konačna vrijednost doseže oko 400 milijuna eura. Hrvatska je na listi EBRD-a, gledano po ulaganjima per capita, među vodećima u regiji, no i dalje je puno izazova, kaže Davor Inđić glavni bankar u zagrebačkom uredu EBRD-a koji se financiranjem takvih projekata bavi posljednjih 15 godina.

Koje regije u Hrvatskoj prednjače u razvoju komunalne infrastrukture?
U EBRD-u se fokusiramo se na one projekte koji su samoisplativi, dakle radimo bez državnih garancija. To uključuje financijski jače gradove i regije, poput Zagreba, Rijeke i Splita, koje ne trebaju državnu potporu za investicije.

U kojem omjeru sudjeluje EBRD u financiranju?
Podjela je pola-pola. Naš posao je prije svega poslušati klijenta zatim napraviti evaluaciju. Priprema je ključna: jako često se dogodi da ima dobrih ideja, ali nema projekata. Nakon toga krećemo u javnu nabavu prema segmentima prema kojima puštamo sredstva neposredno nadziremo namjensko trošenje. Djelujemo tranzicijski – financiranje je bitno, ali uz njega gledamo gdje kao razvojna institucija da “razvijemo” klijenta da kasnije bude primamljiviji za financiranje komercijalnim bankama.

S obzirom na nervozu na financijskim tržištima, kakvi su uvjeti financiranja?
Cijena ovisi od projekta do projekta, ne možemo financirati ispod tržišnih uvjeta, posebno ne jer nemamo državne garancije. Već dokaz da smo najtraženija banka za financiranje, dokaz je da smo pogodili pravu mjeru i dalje imamo velik priljev zahtjeva za financiranjem. Prosječna ročnost kredita je 10 do 12 godina, najduže do 15 godina.

Je li cijena jednoznamenkasta ili dvoznamenkasta?
Ako govorimo o kamatama, one su jednoznamenkaste. Možemo financirati uz fiksnu ili promjenjivu kamatu, dajemo počeke, osiguravamo tehničku pomoć, konzalting u pripremi i implementaciji
projekta.

Koliko je u financiranju razvoja komunalne infrastrukture velik problem ‘pismenost’ klijenta da napravi striktno definiranu dokumentaciju?
Problem postoji, ali nama je on izazov i u srži je našeg mandata, nećemo zbog toga odustati od investicije. Šalimo se da kad gradovi budu perfektni i budu sličili na neke zapadnoeuropske gradove, EBRD više neće trebati. Pozitivan primjer je grad Karlovac koji je s nama pripremio projekt i dobio EU sredstva, oni danas savjetuju druge gradove.

Primjećujete li pojačan entuzijazam sada prije izbora?
To je uvijek tako, ali navala entuzijazma za EU sredstva traje već dulje vrijeme. To će biti jedan od najvećih izazova i za lokalnu razinu, ali i državu. U Hrvatskoj ima ideja, ali nema projekte. Za nas bankare to je debeli dokument sa svim dozvolama i studijama, za javnu upravu često samo ideja. Iskustva drugih zemalja pokazuju da će se stvoriti pozitivni politički pritisak na lokalnom nivou od strane konkurencije. Ako nemaš projekt i ne osiguraš sredstva, ispao si iz igre – i gubiš izbore.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Osim opismenjavanja, što su najveći izazovi?
U krizi je vidljiv pad budžeta i prihoda kompanija, a troškovi se nisu snizili. Cijena kapitala je porasla, smanjene su mogućnosti zaduživanja, a potrebe su ostale iste. Kako to prevladati? Rekao sam više puta na panelu, imamo dva izlaza – EU fondove i direktne strane investicije i gradovi mogu i jedno i drugo.

Ima li budućnosti za javno-privatno partnerstvo?
JPP je strategija Hrvatske, no partnerstva traže sofisticiraniju pripremu, podrazumijevaju dugoročne ugovore… Na taj način gradovi oslobađaju dio proračunskih sredstava koje mogu usmjeravati u javne poslove, a tržištu dati ono što privatni sektor može za njih odraditi. To je stvar pažljivog političkog balansiranja, ali i budućnost.

Što će po vama biti ključni modeli razvoja? Kakva su europska iskustva?
Siguran sam da će glavni fokus biti fondovi EU; takva je bila praksa i u Poljskoj, baltičkim zemljama, Rumunjskoj i Bugarskoj. Doseg JPP-a bit će limitiran, ali će ih biti jer ima bitnih infrastrukturnih sektora poput parkinga koji se ne mogu financirati iz sredstva EU, a zbog limita zaduživanja gradovi ne mogu samostalno financirati projekt. ERBD se pozicionira kao partner u sva tri scenarija: radimo s EU da sufinanciramo projekte, radimo s gradovima i njihovim društvima kako ih koncipirati, ali i s privatnim partnerima koji traže prilike za transparentna ulaganja.

Što je s prikupljanjem kapitala na tržištu, primjerice s izdavanjem municipalnih obveznica?
I to je realna mogućnost, posebno su važne obveznice na lokalnom tržištu u lokalnoj valuti. To je instrument koji nedostaje, no hoće li ju grad izdati ili ne, ovisit će o drugim opcijama koje su mu na raspolaganju. Veliko je ograničenje što država limitira dug na lokalnoj razini i po definiciji instrument je ograničavajući jer odjednom premašuje limite zaduživanja grada u jednoj godini. Da i je izvodivo, u ovom trenutku bi bilo skupo. Gledajući regiju, ali i Europu, mislim da municipalne obveznice nikad neće igrati preveliku ulogu jer nedostaje tradicije.

Je li stupanj fiskalne decentralizacije problem?
Decentralizacija bez one fiskalne ne znači ništa, to se najbolje vidi na županijama. Mi u EBRD-u smatramo da decentralizacija u Hrvatskoj funkcionira. Druga stvar je veličina i broj općina; normalno je da grad 5000 ili milijun stanovnika nema iste fiskalne kapacitete pa je bitno okrupnjavanje jer će mali ostati po strani. Situacija kod nas je bolja nego u Srbiji ili Albaniji, a puno lošija nego u Danskoj, no održavamo zlatnu sredinu.

Kakav je plan EBRD-a za Hrvatsku za iduću godinu?
Zadržat ćemo visoku razinu aktivnosti. Plan za Hrvatsku iznosi oko 300 milijuna eura, jednako kao i ove godine.