Državni zavod za statistiku objavio je službene podatke koji pokazuju da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u rujnu ove godine porasle za 4,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Gledajući mjesečnu razinu, potrošačke cijene u prosjeku su više za 0,9 posto u usporedbi s kolovozom. Ovi podaci potvrđuju ono što brojni građani već tjednima osjećaju prilikom svakog odlaska u kupovinu ili plaćanja mjesečnih računa. Inflacija, koja se tijekom proljetnih mjeseci činila donekle obuzdanom, ponovno pokazuje zube i ozbiljno prijeti kućnim budžetima diljem zemlje.

Glavni pokretač ovog novog vala poskupljenja nedvojbeno su cijene energije, koje su na godišnjoj razini skočile za zabrinjavajućih 20,4 posto. Upravo taj snažan energetski udar najviše se odrazio na troškove stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, gdje bilježimo porast od 11,7 posto. Nije pošteđen ni sektor prijevoza, u kojem su potrošači suočeni s cijenama višim za čak 16,0 posto nego u rujnu prošle godine. Sve to stvara lančanu reakciju koja se neminovno prelijeva i na druge aspekte svakodnevnog života, otežavajući obiteljima planiranje i raspodjelu mjesečnih prihoda.

S druge strane, u moru poskupljenja, donekle umirujuće zvuči podatak da su cijene hrane i bezalkoholnih pića na godišnjoj razini zabilježile blagi pad od 0,5 posto. Također, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili su za 1,4 posto, dok su cijene odjeće i obuće u odnosu na prošlogodišnji rujan niže za 6,6 posto. Ipak, ekonomski stručnjaci upozoravaju da ova dezinflacija hrane i industrijskih proizvoda nije dovoljna da bi poništila snažan rast u ostalim kategorijama. To se posebno vidi u uslužnom sektoru, gdje su cijene u proteklih dvanaest mjeseci porasle za visokih 7,6 posto.

Ozbiljnost situacije prepoznale su i međunarodne financijske institucije, pa je tako Međunarodni monetarni fond nedavno korigirao svoja očekivanja za hrvatsko gospodarstvo. Prema njihovim najnovijim jesenskim prognozama, predviđa se usporavanje gospodarskog rasta na 2,2 posto u ovoj godini, dok bi prosječna stopa inflacije za cijelu godinu trebala iznositi 4,5 posto. U međuvremenu, usklađeni indeks potrošačkih cijena, koji služi za usporedbu s drugim članicama Europske unije, pokazuje godišnji rast u Hrvatskoj od 4,3 posto. Takav razvoj događaja jasno ukazuje na to da borba protiv inflacije još uvijek nije ni približno gotova te da nas čeka vrlo izazovna zima.

Prelijevanje troškova na uslužni sektor

Analizirajući detaljnije kretanja na mjesečnoj razini, dolazimo do očekivanih sezonskih promjena koje svake jeseni pogađaju novčanike građana. Dolazak hladnijih dana i početak nove školske godine tradicionalno donose veće izdatke za odijevanje, pa su tako cijene odjeće i obuće u rujnu skočile za visokih 11,4 posto u odnosu na kolovoz. Istovremeno, završetak glavnog dijela turističke sezone donio je određeno olakšanje u ugostiteljstvu. Cijene u restoranima i uslugama smještaja pale su za 2,5 posto na mjesečnoj razini, što je barem malo ublažilo ukupni rast potrošačkih cijena. Ipak, usluge osobne njege, socijalne zaštite i razne robe poskupjele su za 1,2 posto, dok su troškovi stanovanja i režija na mjesečnoj razini narasli za 1,0 posto. Stručnjaci ističu kako su upravo usluge postale ključni pokazatelj dubine inflatornih pritisaka u domaćem gospodarstvu. Ubrzanje rasta cijena usluga na 7,6 posto sugerira da poduzetnici i obrtnici sve teže podnose visoke troškove energije i sirovina. Kako bi održali svoje poslovanje na životu, prisiljeni su te troškove prebaciti na krajnje potrošače, odnosno građane.

Slična kretanja bilježe se i u ostatku eurozone, gdje je godišnja inflacija u rujnu, prema procjenama Eurostata, ubrzala na 3,8 posto. Baš kao i u Hrvatskoj, glavni generator tog rasta u zemljama koje koriste zajedničku europsku valutu su energenti, čije su cijene skočile za 18,8 posto. Analitičari primjećuju da, ako izuzmemo energiju, inflacija u eurozoni zapravo oscilira oko ciljane stope od dva posto. To pokazuje koliko je europsko gospodarstvo u cjelini postalo ranjivo na vanjske šokove povezane s opskrbom naftom, plinom i električnom energijom. Za hrvatsko tržište, koje je duboko isprepleteno s europskim, to znači da će se svaki veći poremećaj na kontinentu vrlo brzo odraziti i na naše cijene na policama. Iako Hrvatska po harmoniziranom indeksu trenutno nije u skupini zemalja s najvišom stopom inflacije, trend ubrzanja poziva na maksimalan oprez. Jasno je da se građani moraju pripremiti na to da će određene usluge i dobra, unatoč povremenim pojeftinjenjima pojedinih artikala, dugoročno ostati na znatno višim cjenovnim razinama nego prije nekoliko godina.

Neizvjesnost na globalnim tržištima

Pitanje koje si danas postavlja gotovo svaka obitelj u Hrvatskoj jest što nas očekuje u narednim mjesecima i hoće li hrana, unatoč trenutnom smirivanju, ponovno drastično poskupjeti. Globalna tržišta i dalje su pod snažnim utjecajem geopolitičkih napetosti, a sukobi na Bliskom istoku i nastavak rata u Ukrajini unose veliku nesigurnost u lance opskrbe. Svaka eskalacija sukoba u ključnim tranzitnim točkama može u roku od nekoliko dana izazvati snažan skok cijena nafte, što se onda prelijeva na troškove prijevoza i proizvodnje u cijelom svijetu. Uz te ljudske faktore, priroda je ove godine dodatno zakomplicirala situaciju poljoprivrednicima diljem europskog kontinenta. Ekstremni vremenski uvjeti, posebice razorne suše koje su pogodile mnoge plodne regije, značajno su smanjile prinose ključnih poljoprivrednih kultura. Zbog svih tih okolnosti, međunarodne procjene sugeriraju da bi globalne cijene hrane tijekom ove godine mogle narasti za gotovo 11,8 posto. S obzirom na to da je domaća poljoprivredna proizvodnja u padu, Hrvatska je iznimno osjetljiva na ovakve globalne šokove jer uvelike ovisi o uvoznim prehrambenim proizvodima.

Dok Hrvatska narodna banka i vladine institucije pažljivo prate situaciju i analiziraju doprinose pojedinih komponenti ukupnoj inflaciji, građani su prisiljeni iz mjeseca u mjesec prilagođavati svoje potrošačke navike. Mnogi već sada znatno više pažnje posvećuju akcijama u trgovinama, dok se luksuzniji izdaci stavljaju na čekanje. U takvom okruženju, svaka vijest o kretanju indeksa potrošačkih cijena nije samo suhoparni statistički podatak, već stvarni odraz životnog standarda u zemlji. Iz najnovijih podataka jasno je vidljivo da su tekuća kretanja cijena najviše okrutna prema onima koji najveći dio svog dohotka troše na osnovne životne potrebe poput grijanja i transporta. Pritisak koji inflacija vrši na kućanstva stvara dodatnu nervozu ususret nadolazećim mjesecima, kada potrošnja tradicionalno raste. Kako bi se očuvala kupovna moć, bit će ključno pratiti kako će se razvijati situacija na tržištu energenata u nadolazećoj zimi. Ostaje za nadati se da se mračna predviđanja o dvoznamenkastom rastu cijena hrane na svjetskoj razini ipak neće u potpunosti materijalizirati na našim prostorima.

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije

Bez obzira na razne analize i predviđanja stručnjaka, stvarnost s kojom se hrvatski građani suočavaju iziskuje veliku dozu opreza i racionalnog upravljanja kućnim proračunom. Pred nama su zimski mjeseci koji će sasvim sigurno donijeti nove izazove, a konačni ishod ove bitke s inflacijom ovisit će o mnogo više faktora nego što to na prvi pogled govore statističke tablice.