Inflacija u eurozoni trebala bi ove godine pasti brže nego se očekivalo jer su poremećaji trgovine u Crvenom moru imali blaži utjecaj od prognoza, ocjenjuje Europska komisija (EK).

Europska komisija u srijedu je objavila da će godišnja inflacija u eurozoni pasti na 2,5 posto ove godine, prije nego što dosegne cilj Europske središnje banke od dva posto u drugoj polovici 2025. U prethodnoj prognozi iz veljače, EK je predvidjela postupnije smanjenje na 2,7 posto ove i 2,2 posto sljedeće godine, podsjeća Financial Times.

Komisija još uvijek očekuje da će eurozona ove godine rasti za 0,8 posto, ali je predvidjela malo jači rast za Europsku uniju od jedan posto u 2024. godini, 0,1 posto više u odnosu na prethodne procjene. Prošle godine i eurozona i Unija u cjelini porasle su po 0,4 posto.

Rast, ali polagan
“Vjerujemo da smo prošli kritičnu točku”, rekao je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni. “Očekujemo uzlet rasta ove godine i daljnje ubrzanje 2025. U međuvremenu bi inflacija trebala dodatno pasti i dosegnuti cilj ECB-a sljedeće godine”, kaže.

Brži pad inflacije od očekivanja posljedica je slabljenja cijena roba, uglavnom zbog “blažeg od očekivanog” utjecaja situacije na Crvenom moru na poremećaje trgovine. Gospodarstvo eurozone pokazalo je znakove privremenog oporavka u prva tri mjeseca s rastom BDP-a za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal. Rast su potaknuli veći izvoz, turizam i porastom osobe potrošnje kako je padala inflacija.

Očekuje se da će se gospodarski rast nastaviti povećavati ove i iduće godine, posebice jer se očekuje da će ECB krenuti smanjivati kamatne stope od lipnja. Predviđa se daljnji pad inflacije uz nastavak rasta plaća što će podupirati kupovnu moć kućanstava. Povrh toga što se Europska unija sporije od drugih oporavlja od pandemije, jače su je pogodile posljedice ruske invazije na Ukrajinu pa bi stopama rasta nastaviti zaostajati za SAD-om i Kinom.

Gentiloni je upozorio da je rast u prvom kvartalu bio “vrlo umjeren” i podložan negativnim rizicima povezanim s “nesigurnim, opasnim” geopolitičkim okruženjem. Niz EU zemalja još uvijek se suočava sa slabom produktivnošću, outputu po radnom satu, kao i s niskim razinama ulaganja, visokim troškovima energije, starenjem stanovništva, smanjenjem radne snage i kraćim radnim satima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Skromnija potrošnja
Očekuje se da će Njemačka, čije se gospodarstvo prošle godine smanjilo za 0,3 posto, ove godine rasti 0,1 posto. Proljetne prognoze Komisije predviđaju da će se još devet gospodarstava EU-a, koja su lani zabilježila pad, ove godine vratiti u teritorij rasta. Pritom se računa da će Unija u cjelini porasti jedan jedan posto, što je povećanje od 0,1 posto u odnosu na ranije procjene. U 2025. Bruxelles očekuje 1,6-postotni rast.

Fiskalna politika također utječe na europski rast budući da mnoge vlade u regiji smanjuju potrošnju kao odgovor na ponovno uvođenje fiskalnih pravila EU-a za ograničenje proračunskog deficita i duga.

“Nije samo propast i tuga u Europi – oporavak dolazi”, rekao je Alfred Kammer, europski direktor MMF-a. “Ali postoje izazovi i nema mjesta samozadovoljstvu”, rekao je, dodajući da će rast u eurozoni ostati “nedovoljan”. Fond je pozvao Europu da ukloni prepreke unutarnjoj trgovini i produbi integraciju tržišta kapitala kako bi potaknula financiranje za tvrtke s visokim rastom, kao i ulaganja u zelenu energiju, obranu i digitalizaciju.

Članica izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel rekla je na događaju u Berlinu da “sve slabija” sposobnost eurozone da generira rast koči njezinu međunarodnu konkurentnost. “Otvorio se veliki jaz u stvarnom kapitalu povezanom s IT-om između eurozone i SAD-a”, rekla je Schnabel.