S prosječnom stopom inflacije od 3,2 posto u 2006. godini Hrvatska je još jednu godinu u nizu ostvarila relativno visok stupanj cjenovne stabilnosti unatoč činjenici da je ona još za oko 1-postotni bod viša nego 2002. i 2003. godine, ali i nešto niža nego u 2005. godini kad je iznosila 3,3 posto. Na nešto nižu godišnju stopu inflacije početkom ovog desetljeća svakako je pridonijelo otvaranje tržišta, odnosno povećana konkurencija, što je osobito došlo do izražaja ulaskom velikih inozemnih trgovačkih lanaca koji su pridonijeli sniženju marži i cijena prehrambenih proizvoda.

Stabilnost cijena
Podaci o godišnjoj stopi inflacije u Hrvatskoj ne bi trebali izazvati zabrinutost zato što je monetarna politika u proteklom razdoblju bila uspješna u ispunjavanju svojih osnovnih ciljeva – održavanju stabilnosti tečaja i cijena. Osim toga početak 2007. godine donio je pad godišnje stope na najnižu razinu od rujna 2004. godine (1,8 posto) unatoč najavljenom povećanju cijena komunalnih usluga i troškova stanovanja. Najveći doprinos povećanju mjesečnog indeksa potrošačkih cijena tijekom siječnja od 0,3 posto došao je od cijena prehrane te cijena stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva. Međutim iznadprosječni rast navedenih vrsta proizvoda (1,6 posto prehrane te 1,4 posto troškova stanovanja) ublažen je relativno visokim mjesečnim smanjenjem cijena odjeće (-6,8 posto) i obuće (-5,5 posto) zbog sezonskih sniženja. Navedena kretanja utjecala su i na godišnju stopu inflacije, ali je pomalo neočekivani pad godišnje stope inflacije posljedica i baznog učinka. Promatrano po glavnim skupinama potrošnje gotovo nepromijenjen indeks cijena prehrane pozitivno je utjecao na godišnju stopu inflacije jer čini trećinu košarice potrošačkih cijena. Ispodprosječni godišnji rast cijena zabilježen je i kod cijena prometa (0,7 posto), i to prvenstveno zbog smanjenja cijena goriva za 4 posto. Pad cijena goriva u usporedbi s istim mjesecom lani posljedica je pada cijena sirove nafte. Naime, cijene sirove nafte u siječnju ove godine u prosjeku su niže za nešto manje od 11 dolara ili 16,6 posto. Posljedično je i Ina dvaput na niže korigirala cijene naftnih derivata. Na rast indeksa potrošačkih cijena, suprotno mjesečnim kretanjima, utjecao je rast cijene odjeće i obuće koje su u odnosu na siječanj 2006. više za 5,2 posto. Očekivano su troškovi stanovanja zabilježili relativno visoki rast (4,9 posto), i to najvećim dijelom kao posljedica poskupljenja vode i različitih komunalnih usluga. Analizom po kategorijama potrošnje može se zamijetiti da su u siječnju u odnosu na prosinac cijene dobara ostale nepromijenjene, a cijene usluga zabilježile su iznadprosječni rast od 1,4 posto. Na godišnjoj razini i cijene dobara su porasle (0,9 posto), a kod usluga se bilježi zamjetniji rast (4,4 posto).

Slična kretanja, odnosno snažniji inflatorni pritisci kod usluga, mogla bi se nastaviti, a primarno zbog rasta troškova rada. Prosječna stopa inflacije u 2007. godini trebala bi biti nešto niža, ali ipak uz zadržavanje na približnim razinama od 3 posto (2,7 posto). Očekivanja rasta inflacije potrošačkih cijena temelje se na pretpostavki stabilnog tečaja domaće valute u odnosu na euro, umjerenog rasta plaća i nastavka rasta produktivnosti gospodarstva. Ako bi se cijene sirove nafte u skladu s predviđanjima zadržale na prošlogodišnjoj razini (pa čak eventualno zabilježile i snižavanje), domaće tržište naftnih derivata ne bi trebalo zabilježiti znatnije korekcije cijena na više te tako posredno utjecati na cijene ostalih dobra i usluge. Povoljan utjecaj trebalo bi imati usporavanje rasta cijena ostalih sirovina na svjetskim tržištima čiji se utjecaj očituje proizvođačkim cijenama.

Izborna godina
Osim toga valja imati na umu da je 2007. izborna što u pravilu rezultira usporavanjem rasta administrativno reguliranih cijena. Ipak, već iduće godine i u srednjoročnom razdoblju trebalo bi doći do intenziviranje inflatornih pritisaka koji bi za posljedicu imale i nešto veće prosječne stope inflacije. Na navedena kretanja zasigurno bi trebala utjecati najavljena liberalizacija administrativno utvrđenih cijena energenata te ostalih komunalija. Ipak, do kraja desetljeća realno je očekivati da će se prosječne stope inflacije zadržati na 3 do 3,5 posto.

Zrinka Živković-Matijević, ekonomska analitičarka Raiffeisen Consutlinga

Poljska stopa inflacije uz bok Švedskoj i Finskoj

Najmanju stopu inflacije među državama srednje i istočne Europe u 2006. godini imala je Poljska. Štoviše, s prosječnom stopom inflacije od svega 1,3 posto uz Švedsku i Finsku služila je kao referenca za ispunjavanje kriterija iz Maastrichta prema kojem tijekom jedne godine prije provjere spremnosti za članstvo u EMU inflacija ne smije prelaziti više od 1,5-postotnih bodova prosjeka inflacije u tri članice s najnižim rastom cijena dobara i usluga (u 2006. godini njihov prosjek iznosio je 1,3 posto). U 2006. godini referentnu vrijednost od 2,8 posto ispunile su Poljska (1,3 posto), Češka (2,1 posto) i Slovenija (2,5 posto) koja je od ove godine postala trinaesta članica EMU-a. Rumunjska i Bugarska, koje su 1. siječnja postale punopravne članice EU, unatoč naporima k obuzdavanju inflacije i dalje bilježe relativno visoke stope rasta.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište