Dok Vlada brusi detalje procedure koju će 60-ak od ukupno 320 tisuća blokiranih građana morati proći kako bi ostvarili pravo otpisa dugova, središnja banka objavila je najsvježije podatke o financijskim računima pojedinih sektora, uključujući i kućanstava. A oni, već uobičajeno, odudaraju od prevladavajuće percepcije na koju mnogo više utječe recesijski ambijent -od stanja na tržištu rada i kretanja realnih dohodaka do manjka potrošačkog optimizma.

Vrijednost neto financijske imovine građana ‘na papiru’ uredno ruši rekorde i ide svojom rastućom putanjom, što se ne može reći za tzv. realnu imovinu (ponajprije nekretnine), za koju se barem donedavno procjenjivalo da čini približno dvije trećine ukupnog bogatstva građana. Najnoviji podaci o financijskoj imovini i obvezama sugeriraju da u raznim oblicima financijske imovine građani sredinom ove godine imaju 231 milijardu kuna više nego što iznose njihove financijske obveze, uglavnom po kreditima. U isto vrijeme prošle godine razlika imovine i obveza u sektoru stanovništva bila je 216 milijardi kuna.

Dok je tu lako izračunati plus od 15 milijardi, mnogo je teže procijeniti koliko je na vrijednosti izgubila realna imovina, no tu se zasigurno radi o većem minusu. Iako je stanovništvo već dosta dugo u procesu razduživanja, porast neto financijskog bogatstva kućanstava u tih godinu dana u prvom redu je posljedica porasta depozita za osam milijardi kuna te postojana akumuliranja štednje u mirovinskim fondovima, odnosno raznih oblika osiguranja. U njima je, naime, u godinu dana imovina povećana sa 75,5 na 84,4 milijarde kuna. Nasuprot tome, vrijednost imovine u vlasničkom kapitalu i investicijskim fondovimau proteklih je godinu dana smanjena. Sredinom prošle godine u  udjelima u d.o.o.-ima te dionicama i investicijskim fondovima građani su imali 62,3 milijarde kuna, a potkraj lipnja ove godine 60,7 milijardi.

Vlasnički kapital tvrtki pao za 13 milijardi kuna u godinu dana

U odnosu na 2008. imovina Hrvata u vlasničkom kapitalu tvrtki danas je manja za više od 10 milijardi. No, istodobno je u mirovinskim i drugim osiguranjima više nego udvostručena, a u depozitima je u tih pet i pol godina povećana za više od petine. S nepunih 37 milijardi na kraju 2008. vrijednost koju građani imaju u mirovinskim fondovima i kod osiguravatelja nabujala je za više od 47 milijardi. Imovinu u gotovini i depozitima su, pak, nominalno povećali sa 174 na više od 212 milijardi.

Štednja na sigurnom

Uz manjak pouzdanja za preuzimanje novih kreditnih obveza, i podaci o štednji, kao uostalom, i trendovi potrošnje govore da građani i dalje ne dijele optimizam Vladinih ministara i da na njihovo ponašanje prevladavajuće djeluje osjećaj neizvjesnosti. U dogledno vrijeme nesklonost povećanoj potrošnji, pogotovo kupnji trajnih doara, teško će promijeniti i skoro porezno rasterećenje dohodaka, pa i oporezivanje kamata na štednju. Nasuprot kućanstvima, u sektoru poduzeća – kao, uostalom, i u opće države – posve je uobičajeno da je neto financijska imovina negativna. Zamijetno je ipak da su u proteklih godinu dana financijske obveze pale više nego financijska imovina. Rezultat toga je osam milijardi kuna manji negativni skor.

Kronični manjak kapitala

To smanjenje dogodilo se unatoč većim obvezama po kreditima koje su porasle sa 267 na 273 milijarde. Nasuprot tome, kod vlasničkog kapitala, smanjenje je izraženije, kako u pogledu imovine, tako i obveza. Analitičari središnje banke objašnjavaju kako su na te promjene najviše utjecale revaluacije nekih stranih ulaganja (Inino poslovanje u Siriji), kao i “dezinvestiranja rezidenata” čiji se efekt procjenjuje na oko tri milijarde kuna. Sve u svemu, i statistika neto financijske imovine poduzeća jasno podcrtava problem  manjka kapitala.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost