Nakon što je Bugarska, jedna od najsiromašnijih članica Europske unije, u četvrtak uspješno plasirala 1,5 milijardi eura vrijedne obveznice, analitičari smatraju kako je to najava novog izlaska Grčke na obvezničko tržište koje se očekuje već sljedećeg mjeseca.

Procjene govore da Grčkoj u sljedeće dvije godine treba 12 milijardi eura kako bi refinancirala svoje obveze, a optimizam Atene utemeljen je na izrazito uspješnom travanjskom plasmanu petogodišnjih obveznica.Međutim, iako su trenutno investitori vrlo skloni ulaganju u dug rizičnijih država, The Financial Times piše kako Grčka treba biti oprezna u planiranju novog zaduženja. Prema navodima neimenovanog izvora FT-a, ako investitori shvate da Grčka putem novih obveznica namjerava u potpunosti vratiti stare dugove, cijena zaduženja snažno će joj porasti. Prema mišljenju grčkih bankara, u trenutnim tržišnim okolnostima najjužnija članica EU može očekivati 4,75 posto na sedmogodišnju obveznicu.

Obzirom na rezultate posljednjeg izdanja obveznica, gdje je potražnja investitora bila i šest puta veća od realiziranog izdanja, ne treba čuditi da Grčka razmišlja o novom izdanju, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. "U međuvremenu je Europska središnja banka implementirala dodatne nekonvencionalne mjere monetarne politike, što pogoduje daljnjem sužavanju spreadova u eurozoni te povećava sklonost investitora prema preuzimanju rizika. Nadalje, u svibnju je Grčkoj poboljšan i kreditni rejting. Također, i kineski investitori potvrdili su spremnost daljnjeg ulaganja u grčku financijsku imovinu", podsjeća Šantić. Potrebe za refinanciranjem Grčke iznose oko 2,5 milijardi eura te bi se mogle pokriti izdanjem nove obveznice, dodaje Šantić.

"Međutim, tijekom iduće godine potrebe su osjetno veće te iznose preko 12 milijardi eura. Stoga, ne treba odbaciti niti potrebu za dodatnim paketom pomoći od strane EU institucija. No, za Grčku je najvažnije da zadrži fokus na ostvarivanju zacrtanih srednjoročnih fiskalnih ciljeva bez obzira na povoljnije uvjete na tržištu, što bi, uz pozitivnija kretanja u realnom sektoru, trebalo otvoriti dodatan prostor na financijskim tržištima za (re)financiranje obveza", zaključuje Šantić.