Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Hrvatskoj skuplje zaduživanje

Autor: Ana Blašković
17. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Najava reforme drugog mirovinskog stupa poslala je investitorima poruku da država očajnički treba novac zbog čega je rizičnost Hrvatske naglo skočila

Bombastična najava premijera Ive Sanadera o reformi mirovinskog sustava koja je prošloga tjedna šokirala tržište kapitala i CROBEX srušila gotovo šest posto u jednom danu, snažno je pogoršala percerpciju rizičnosti Hrvatske u očima inozemnih kreditora. Hrvatski ‘spread’ na CDS-ove (credit default swap), ocjena mogućnosti da neka država bankrotira, od kraja siječnja se povećao gotovo 3 puta više od zemalja regije. Domaći ‘spread’ skočio je za nevjerojatan 141 bazni bod dok je istodobni porast u susjednim zemljama regije zahvaljujući krizi povećan za samo 51 bazni bod. Prema procjenama, u ionako teškim uvjetima na međunarodnim financijskim tržištima, samo u veljači bi refinanciranje hrvatskog duga na vanjskim tržištima bilo skuplje jedan postotni bod.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Očajna država
Na pitanje je li možebitno prelijevanje dijela štednje iz drugog u prvi mirovinski stup kojim bi država u određenoj mjeri pokrpala rupe u proračunu zapravo uzorku rasta premije rizika analitičari su oprezni diplomati. “Očito nas investitori percipiraju kao rizičniju zemlju. Oklijevanje u hitno potrebnoj fiskalnoj konsolidaciji te u najmanju ruku upitni prijedlozi refinanciranja države nisu prošli nezamijećeni što se tiče rizičnosti hrvatskog duga očima inozemnih investitora“, prokomentirao je glavni ekonomski analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Anonimno pak, stručnjaci su složni da je poruka iz Banskih dvora signal kreditorima da država očajno traži novac te automatski postoji rizik za refinanciranje postojećih obveza. “Credit Default Swap (CDS) jedan je od pokazatelja percepcije rizičnosti neke zemlje.

Bombastična najava premijera Ive Sanadera o reformi mirovinskog sustava koja je prošloga tjedna šokirala tržište kapitala i CROBEX srušila gotovo šest posto u jednom danu, snažno je pogoršala percerpciju rizičnosti Hrvatske u očima inozemnih kreditora. Hrvatski ‘spread’ na CDS-ove (credit default swap), ocjena mogućnosti da neka država bankrotira, od kraja siječnja se povećao gotovo 3 puta više od zemalja regije. Domaći ‘spread’ skočio je za nevjerojatan 141 bazni bod dok je istodobni porast u susjednim zemljama regije zahvaljujući krizi povećan za samo 51 bazni bod. Prema procjenama, u ionako teškim uvjetima na međunarodnim financijskim tržištima, samo u veljači bi refinanciranje hrvatskog duga na vanjskim tržištima bilo skuplje jedan postotni bod.

Očajna država
Na pitanje je li možebitno prelijevanje dijela štednje iz drugog u prvi mirovinski stup kojim bi država u određenoj mjeri pokrpala rupe u proračunu zapravo uzorku rasta premije rizika analitičari su oprezni diplomati. “Očito nas investitori percipiraju kao rizičniju zemlju. Oklijevanje u hitno potrebnoj fiskalnoj konsolidaciji te u najmanju ruku upitni prijedlozi refinanciranja države nisu prošli nezamijećeni što se tiče rizičnosti hrvatskog duga očima inozemnih investitora“, prokomentirao je glavni ekonomski analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Anonimno pak, stručnjaci su složni da je poruka iz Banskih dvora signal kreditorima da država očajno traži novac te automatski postoji rizik za refinanciranje postojećih obveza. “Credit Default Swap (CDS) jedan je od pokazatelja percepcije rizičnosti neke zemlje.

Nepovoljan sentiment
U trenutačnom turbulentnom globalnom okruženju, kojeg karakterizira nepovoljan sentiment investitora, zamjetan je porast CDS-a u većini zemalja središnje i istočne Europe, tako da prije svega treba govoriti o regionalnom trendu”, smatra makroekonomist Erste banke Alen Kovač. Inače, credit default swapovi su financijske izvedenice kojima se trguje na svjetskim tržištima, a funkcioniraju kao osiguranje od bankrota. U slučaju da država (ili kompanija) bankrotira, prodavatelj CDS-a kupcu CDS-a isplaćuje kompenzaciju. Kupci CDS-a te instrumente kupuju kako bi zaštitili svoja ulaganja ili se kladili na pad vrijednosti kompanija ili rizičnosti država.

izdvojeno

Makroekonomist Mladen Vedriš rast premije rizika za Hrvatsku prokomentirao je riječima: “To je percepcija koliko je na tržištu dostupno novca i koliki je rizik. Veća premija rizika naprosto znači da će svako buduće zaduživanje Hrvatske biti utoliko skuplje“.

Autor: Ana Blašković
17. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close