Izravno se posljedice problema tržišta hipotekarnih kredita u Hrvatskoj ne osjećaju u jačoj mjeri niti će se osjetiti na hrvatskom tržištu, tvrde u PBZ-u, dodajući da je na međunarodnom tržištu prisutna sužena likvidnost zbog hipotekarne krize, no da je slabija likvidnost na kunskom tržištu više povezana s domaćim faktorima, kao što je prevelika regulativa HNB-a i veća potražnja. Slom tržišta hipotekarnih kredita koji se u SAD-u dogodio u jesen 2006. i koja je tada izgledala kao lokalni problem, 2007. u globaliziranom svijetu prelila se na ostatak financijskih središta i tako postala globalnim problemom koji prijeti usporavanjem gospodarskog rasta u svijetu.

Bezbrižna Hrvatska
Zbog toga se nameće pitanje je li i hoće li ta kriza imati većeg utjecaja na hrvatsko bankarsko tržište koje je ove godine poslovalo s rekordnom dobiti. U hrvatskim bankama tvrde da razloga za zabrinutost nema te da Hrvatska neće u većoj mjeri osjetiti slom tržišta za koji se procjenjuje da je uzrokovao u svijetu više od 300 milijardi dolara gubitaka. Osim toga hrvatska nema razvijeno tržište duga. Makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač ponudio je sličan odgovor, tvrdeći da Hrvatska dobro podnosi globalnu krizu te za sada nisu zabilježene negativni efekti globalnih nestabilnosti niti očekuju takav scenarij u nadolazećem razdoblju. Međutim, Hrvatska sigurno nije isključena iz globalnih kretanja čega su svjesni u OTP banci. U toj banci nešto su oprezniji u izjavama tvrdeći da se još ne nazire neki negativan efekt za poslovanje naših domaćih banaka, koje i ove godine bilježe odlične poslovne rezultate, ali zasigurno se može uočiti utjecaj kroz pasivnost, opreznost i pesimizam investitora kojima možda baš ta kriza u SAD-u malo otvara oči. Posljednje istraživanje CNN-a pokazalo je kako je nakon kolapsa američkog hipotekarnog tržišta rizik od dužničke krize ozbiljnija prijetnja od terorističkog napada. Budući da velik dio hrvatskih banaka posluje unutar međunarodnih bankarskih grupacija te je i stupanj financijske integracije veći, rizik refinanciranja domaćih banaka je smanjen i općenito se može govoriti o stabilnim izvorima financiranja domaćih banaka, kaže Kovač. Oko 90 posto banaka u Hrvatskoj u stranom su vlasništvu. Njihove banke-roditelji nalaze se na razvijenijim bankarskim tržištima na kojima su neke banke prilično stradale od sloma hipotekarnog tržišta. Tako je, primjerice, gubitak Deutsche Banka iznosio oko 2,2 milijarde eura. Neki poput čelnika Merril Lyncha Stanley O’Neal primorani su na ostavke jer su podcijenili jačinu sloma tržišta kredita.

Naličje američkog sna
U PBZ-u tvrde da se bankarske grupe, pa tako i PBZ grupa, kao član Intese Sanpaolo, od kriza prvenstveno “brani” adekvatnim politikama upravljanja rizicima svih vrsta. Politike upravljanja rizicima, dobro globalno upravljanje bankom, a posebno adekvatne rezervacije i kapitalizacija banke temeljne su mjere kojima se “krov popravlja dok je vani lijepo vrijeme”, pa se kišno razdoblje može mirno dočekati, slikovito su opisali situaciju iz te druge hrvatske banke. Hipotekarna kriza samo je ružno naličje američkog sna. U PBZ-u tvrde da korekcija ZSE vjerojatno ima nekoliko uzroka i nitko sa sigurnošću ne može precizno kvantificirati pojedini od njih. Ako je i bilo utjecaja krize hipotekarskih zajmova koji utječu na globalna tržišta, taj je utjecaj bio vrlo mali i neizravan. U OTP-u priznaju da je kriza djelovala na tržište kapitala i pred i postizbornu neizvjesnost.

Vodeće banke zbog krize osnivaju fond

Najveće globalne banke, uključujući američki Citigroup, planiraju uspostaviti fond vrijedan približno 80 milijardi dolara za kupnju loših hipotekarnih obveznica i druge imovine kako bi se spriječilo da kreditna kriza izazove dodatne štete globalnom gospodarstvu. Središnje banke diljem svijeta ulile su milijarde dolara u bankarski sustav u sklopu zajedničkih napora da spriječe širenje krize na kreditnim tržištima. Ukupno su središnje banke u Europi, Aziji i Sj. Americi ubrizgale više od 300 milijardi američkih dolara u samo dva dana u želji da novac nastavi kolati kroz globalni financijski sustav, nadajući se da će tako spriječiti slom tržišta kredita koji bi mogao naštetiti gospodarstvima. FED je zbog krize bio primoran spustiti kamate.