Hrvatskim mirovinski fondovi postaju sve važniji igrači na slovenskom tržištu kapitala.

U samo nekoliko godina 'osvojili' su Krku, Mercator, Zavarovalnicu Triglav te u manjoj mjeri neke druge atraktivne dionice – blue chipove, piše slovenski Dnevnik. A kod njihovih je mirovinaca priča potpuno suprotna budući da na slovenskom dioničkom tržištu imaju marginalnu ulogu, ako je uopće i imaju, pišu te slovenske novine. Hrvatski mirovinci su drugi po veličini vlasnici Krke, odmah nakon države, s udjelom od šest posto koji na tržištu vrijedi 143 milijuna eura (na skrbničkom računu Splitske banke je 3,51 posto, a na računu Hypo banke 2,98 posto). Inače, u Hrvatskoj RBA OMF i PBZ/CO koriste Hypo banku kao skrbničku, a AZ i Erste Plavi SG-Splitsku banku.

U posljednjih nekoliko godina došli su do udjela od dva posto u Gorenju, pola posto u Petrolu, a drže i nekoliko desetinki postotka Telekoma Slovenije. Najveći udjel hrvatski mirovinci imaju u Mercatoru, a prema pisanju Dnevnika, riječ je o 16 posto udjela."Što se tiče njihove kupovine Mercatora i spekulacija da su to radili u vezi s Agrokorom, i ako je to istina, to pokazuje njihov veliki neprofesionalnizam, da ne koristim još ružniji izraz", kazao je analitičar Gregor Pipan iz brokerskog društva GBD BPD. Postoje dva razloga neaktivnosti slovenskih fondova i većeg fokusa hrvatskih. "Mirovinski fondovi kao što su hrvatski u Sloveniji ne postoje. Oni su jedna od država koja nije provela mirovinsku reformu kao i mi. Tu su još Češka i Srbija", kaže nam jedan fond menadžer hrvatskog mirovinskog fonda. Drugi razlog većeg fokusa Hrvata u Ljubljani je taj što kupuju dionice kompanija čije je poslovanje vezano za Hrvatsku.

"Njihovo tržište kapitala nije toliko nelikvidno. Krka je kompanija kakvu Hrvatska nikada nije imala, čak ni Pliva nije za usporedbu. To su kompanije koje poznajemo, kao i njihovo poslovanje koje je više manje vezano za Hrvatsku", kaže nam naš sugovornik. Iako slovenski mirovinski fondovi upravljaju s više od dvije milijarde eura, čini se da izbjegavaju tamošnje nelikvidno tržište kapitala. A za to postoje tri razloga, piše slovenski Dnevnik. Prvi je takozvani institut zajamčenog prinosa, drugi stroga ograničenja ulaganja, a treći je očekivanje masovnog povlačenja novca. Zbog svega toga, mirovinski fondovi iz Dežele zapravo ni nemaju previše izbora nego da u svojim portfeljima imaju 65 posto slovenskih i stranih obveznica koje pružaju koliko toliko siguran povrat, a 20 posto imaju u depozitima, gotovini i trezorskim zapisima.