Rasprava koju je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvorio kontroverznim javnim apelom kako dobit stranih tvrtki koju one ostvare u Hrvatskoj treba ostati u zemlji nametnula je usporednu analizu stranih banaka i njihovih tvrtki kćeri u Hrvatskoj. Sama činjenica da je većina banaka vlasnica hrvatskih banaka bila primorana zatražiti pomoć iz velikih financijskih paketa spasa svojih Vlada govori da su banke u Hrvatskoj za sada stabilnije nego njihove vlasnice i puno manje izložene sumnjivim i lošim ulaganjima.

Stalni rast
Osim toga, gotovo sve banke u Hrvatskoj iz kvartala u kvartal ostvaruju stalni rast dobiti, što se ne bi moglo reći za njihove vlasnice. Primjerice, Zagrebačka banka u trećem je tromjesečju ove godine ostvarila dobit od 396,9 milijuna kuna ili gotovo 20 posto više nego u istom tromjesečju prošle godine. Dobit u prvih devet mjeseci ove godine narasla je 44,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno je UniCredit, većinski vlasnik Zabe, ostvario dobit od 3,9 milijardi kuna što je 54 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U obrazloženju se navodilo kako je otpis imovine povezan s gubicima na tržištima drugorazrednih hipotekarnih zajmova. Niti Intesi Sanpaolo, vlasnici Grupe Privredne banke Zagreb, ne ide tako dobro.

Izloženost krizi
Njezina dobit u trećem je kvartalu bila također 54 posto niža nego u prethodnom razdoblju i iznosila je 4,7 milijarde kuna. Njenoj banci kćeri u Hrvatskoj išlo je puno bolje te je njezina dobit u trećem tomjesečju iznosila 237,7 milijuna kuna, što je 25 posto više nego u trećem tromjesečju 2007. godine. I dok je na dobit PBZ-a, prema tvrdnjama Uprave, “najviše utjecao rast kamatnih prihoda te prihoda od provizija i kamata”, ista je stavka, samo sa suprotnim predznakom, utjecala na pad dobiti Intese Sanpaolo. Osim toga, torinska je bankarska grupacija prijavila izloženost posrnulim bankama kao što je Lehman Brothers u ukupnom iznosu od 262 milijuna eura. Austrijske banke su zbog sloma hipotekarnog tržišta u SAD-u i financijske krize koja je nakon toga uslijedila pretrpjele štetu višu od milijardu eura. Raiffeisen Zentralbank, koji posluje u sklopu Raiffeisen Internationala, i službeno je prije nekoliko dana najavio da će zatražiti pomoć od države u iznosu od 2 milijarde eura. Riječ je o državnom fondu za dokapitalizaciju banaka vrijednom 15 milijardi eura. Raiffeisen International je svejedno u prvih devet mjeseci ostvario rekordnu dobit od 6,1 milijardu kuna, što je povećanje od 37,7 posto. Neto dobit Erste & Steiermärkische banke u Hrvatskoj u prvih je devet mjeseci iznosila 457 milijuna kuna, što je 34 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, Erste grupa, vlasnica hrvatske Erste banke, zatražila je pomoć vrijednu 2,7 milijardi eura od austrijske vlade. Erste grupa je u devet mjeseci 2008. ostvarila bruto dobit od 1,3 milijarde eura, što je 0,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.Hrvatske banke su za razliku od svojih vlasnica manje okrenute investicijskom bankarstvu, a više klasičnim načinima poslovanja, prije svega kreditiranju. Tome mogu zahvaliti što nisu upale u probleme kao njihove vlasnice koje sada podižu kapital državnim novcem. Međutim, hoće li dobit ostati u Hrvatskoj ili će ići bankama majkama ovisi prije svega o odluci vlasnika, a ne o političkoj odluci u Hrvatskoj. Drukčije bi i oni malobrojni strani ulagači koji su i dalje u Hrvatskoj mogli otići.