Poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek više ograničava nego potiče nekoga da se počne baviti vlastitim poslom, zaključak je najnovijeg GEM istraživanja za 2022. pod nazivom “Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom?” u organizaciji Hrvatske udruge banaka i Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.

U ograničavajućoj okolini, samo su dvije komponente, dinamika domaćeg tržišta te fizička infrastrukture (telekomunikacije i promet), djelovale stimulirajuće na poduzetničku aktivnost prošle godine, navodi voditeljica istraživanja Slavica Singer, profesorica Sveučilišta u Osijeku.

Preprekama za poduzetništvo ocjenjuju se vladine politike prema prioritetima i regulatornom okviru, barijere ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te nedovoljan doprinos obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

U percepciji o namjerama za pokretanje poslovnog pothvata, Hrvatska je po optimizmu iznad prosjeka EU (Hrvatska 9,4 posto, EU 5,3 posto). Iznad europskog prosjeka smo i po percepciji inovativnosti proizvoda i usluga, kao i po optimizmu oko novog zapošljavanja u idućih pet godina.

Ono što je najnovije istraživanje pokazalo jest da Hrvatska više nije “mačo” zemlja za poduzetnike, odnosno da se rodni aspekt poduzetništva uravnotežio. Potom, 63 posto ispitanika (od njih 2000 na kojima je anketa provedena) poduzetništvo visi kao dobar izbor karijere.

Da pritom ne nose ‘roze naočale’ pokazuje izuzetno niska percepcija o statusu uspješnih poduzetnika u društvu. U brojkama to je nedvosmisleno: zaostajemo od europskog prosjeka 13 postotnih bodova. Štoviše, po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika Hrvatska je među europskim zemljama – zadnja.

‘Odraslih’ poduzeća starijih od 42 mjeseca samo je 47 posto od EU prosjeka, a glavni razlog gašenja je neprofitabilnost. “I u 2022. potvrdio se obrazac da su obrazovaniji ljudi i poduzetnički aktivniji i imaju nižu razinu straha od promašaja”, rekla je Singer. “U proteklih 20-ak godina u Hrvatskoj se događaju pozitivne promjene, ali da taj proces traje presporo”, zaključuje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost