Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o trgovačkim društvima kojim se u hrvatski sustav uvode dionice s višestrukim pravom glasa.

Riječ je o dionicama koje za isti udio u temeljnom kapitalu daju više glasačkih prava od običnih dionica.

potpore poljoprivrednicima

Malim OPG-ovima do 10.000 eura bespovratno: Prijave počinju sutra, evo tko ima pravo

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je da se izmjenama u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europska direktiva o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa.

„Transponiranjem predmetne direktive zapravo uvodimo novi institut u naš sustav tržišta kapitala, dakle dionice s višestrukim pravom glasa, to jest dionice koja za isti udio u temeljnom kapitalu daje više glasačkih prava”, rekao je Habijan.

Osim usklađivanja s europskim pravilima, izmjene su dio Strateškog okvira i Akcijskog plana za razvoj tržišta kapitala. Cilj je kompanijama olakšati pristup kapitalu, a njihovim osnivačima omogućiti da i nakon izdavanja novih dionica i razrjeđenja vlasničkog udjela zadrže veći utjecaj na upravljanje društvom.

Takav model posebno može biti zanimljiv rastućim kompanijama čiji vlasnici žele privući nove ulagače, ali pritom ne žele izgubiti kontrolu nad ključnim poslovnim odlukama.

Jedna dionica moći će nositi do deset glasova

Prijedlog zakona istodobno uvodi ograničenja i zaštitne mehanizme za ostale dioničare.

Odluku o promjeni strukture dionica mora donijeti glavna skupština kvalificiranom većinom, a maksimalni omjer između broja glasova koje nose dionice s višestrukim pravom glasa i dionice s manjim brojem glasova iznosit će 10 prema jedan.

Ne propustite

Platili ste organizaciju događaja, a jeste li iskoristili sve što vam može ponuditi?

Mirniji zahvati

Godinama odgađaju odlazak stomatologu zbog straha, može li sedacija to promijeniti?

To znači da dvije dionice koje predstavljaju jednak dio temeljnog kapitala više neće nužno davati jednak utjecaj na odlučivanje u društvu.

Višestruko pravo glasa pritom nije zamišljeno kao trajno i neograničeno pravo. Prema predloženim pravilima, ono prestaje prijenosom dionice na drugog vlasnika.

Za društva čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu ili drugim obuhvaćenim trgovinskim platformama višestruko pravo glasa u pravilu prestaje nakon deset godina. Statutom se može odrediti i kraći rok, a desetogodišnje razdoblje može se odlukom dioničara produljivati za najviše pet godina.

Dodatni glasovi ne vrijede kod izbora revizora

Zakon predviđa i situacije u kojima vlasnik dionice s višestrukim pravom glasa neće moći koristiti njezinu punu glasačku snagu.

Kod odluka o imenovanju revizora društva i posebnih revizora dodatni glasovi se ne primjenjuju, nego vlasnik glasuje prema udjelu koji njegove dionice predstavljaju u temeljnom kapitalu.

Time se želi ograničiti mogućnost da vlasnik dionica s višestrukim pravom glasa svojim pojačanim glasačkim utjecajem odlučujuće utječe i na izbor osoba zaduženih za kontrolu poslovanja društva.

Uprava, odnosno upravni odbor, također neće moći samostalno koristiti ovlašteni kapital kako bi izdao dionice s višestrukim pravom glasa. Za takvu promjenu strukture glasačkih prava potrebna je odluka dioničara.

Morat će se objavljivati tko kontrolira više od pet posto glasova

Dodatna zaštita ulagatelja trebala bi se postići većom transparentnošću.

Društva obuhvaćena pravilima morat će objavljivati strukturu dionica, prava koja nose pojedini rodovi, njihov udio u kapitalu i ukupan broj glasova.

Morat će se objavljivati i poznata ograničenja prijenosa dionica i glasačkih prava te, ako je društvu poznat, identitet vlasnika dionica s višestrukim pravom glasa na koje otpada više od pet posto ukupnih glasačkih prava.

Podaci o rodovima dionica i broju glasova koje nose morat će biti vidljivi i pri održavanju glavne skupštine te u njezinu zapisniku.

Cilj takvih pravila je da ulagač prije ulaganja može vidjeti ne samo koliki vlasnički udio pojedini dioničar ima nego i koliki stvarni glasački utjecaj iz tog udjela proizlazi.

Cilj je privući više kompanija na tržište kapitala

Jedan od razloga za uvođenje novog modela je nastojanje da se hrvatskim kompanijama prošire mogućnosti financiranja izvan klasičnih bankovnih kredita.

Mogućnost zadržavanja upravljačke kontrole trebala bi ukloniti jedan od razloga zbog kojih osnivači tvrtki zaziru od izlaska na tržište kapitala i prodaje dijela vlasništva novim investitorima.

Europska direktiva na kojoj se izmjene temelje dio je širih nastojanja EU-a da kompanijama, posebno malim i srednjim poduzećima, olakša pristup tržištima kapitala.