Tržišta kapitala moraju igrati aktivniju ulogu u podržavanju poduzeća i rasta gospodarstva – teza je koja i na razini Europske unije i u Hrvatskoj zvuči gotovo bezvremenski. Isto vrijedi i za jednu od njezinih izvedenica: poslovni sektor na Starom kontinentu, pa i kod nas, i dalje se previše oslanja na banke. Pristup financiranju i diversifikacija izvora otprije su adresirani i kao jedan od važnih čimbenika konkurentnosti poduzeća, pa i stopa gospodarskog rasta, a to dodatno potencira potrebu transformacije tržišta kapitala.
Ove godine, doduše, svjedočimo prilično pozitivnom ozračju oko domaćih burzovnih gibanja. Već treća kompanija u 2025. iskoračila je na tržište prikupljanjem kapitala javnom ponudom dionica (IPO). Burzovni prometi, indeksi i broj transakcija su u porastu. Napravljeni su i prvi koraci prema regionalnoj integraciji osam burza srednje i jugoistočne Europe, uz Zagreb kao sjedište tvrtke putem koje će se ona voditi i koordinirati.
Ta inicijativa je ujedno jedan od pet strateških pravaca zacrtanih u sredinom ožujka donesenom Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala do 2030. i pratećim (prvim) akcijskim planom s konkretnim provedbenim aktivnostima za ovu i iduću godinu. Mjere uključuju i digitalizaciju, inovacije financijskih instrumenata, prilagodbe regulatornog okvira… a svima im je u konačnici cilj povećanje likvidnosti tržišta i stvaranje konkurentnijeg i atraktivnijeg investicijskog okruženja.
U najkraćem, unaprjeđenja i na strani ponude i potražnje; s jedne strane povećanje baze ulagatelja, uključujući i daljnje povećanje mobilizacije štednje građana, a s druge omogućavanje lakšeg pristupa tržišnom financiranju za poduzetnike. Pritom u fokusu posebice mala i srednja poduzeća (MSP) kojima se obično “tepa” da su okosnica gospodarskog rasta.
Dok je u cilju daljnjeg povećanja participiranja građana na tržištu kapitala jedna od zanimljivijih novosti planirano uvođenje investicijskih računa, u privlačenju tvrtki na burzu među intrigantnijim inovacijama je osnivanje IPO fonda u “režiji” države. On je zamišljen i kao svojevrsno “sidro” za privlačenje drugih ulagatelja pri izlascima MSP-a na tržište.
U HBOR-ovu krilu
Prve naznake da se ide u konkretizaciju te ideje dao je nedavno ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac. Uz konstataciju kako “tržište kapitala nikada nije bilo snažnije u fokusu državne politike” rekao je da se aktivno razmatra osnivanje “posebnog IPO fonda koji bi zajedno s privatnim investitorima sudjelovao u inicijalnim javnim ponudama”. Nije htio ulaziti u detalje jer je taj projekt očito još u ranoj fazi, ali natuknuo je da bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) bila “sjajna institucija da udomi takav fond”.
To je u javnosti potaknulo različite interpretacije i dvojbe je li tu ponajprije ipak riječ o tzv. ‘pre-IPO’ fondu u funkciji priprema odnosno financiranja tvrtki koje se razvijaju u smjeru izlaska na burzu (nalik na programe kakve ima npr. EBRD) ili institucionalnom igraču čija je uloga upravo sudjelovanje u postupcima IPO-a. Iako slične inicijative mogu biti i kombinacija jednog i drugog, u konkretnom slučaju plan je da, jednom kad se osnuje, taj fond zajedno s drugim ulagateljima sudjeluje u javnim ponudama.
Kako stoji u strateškom planu, “cilj IPO fonda je pomoći malim i srednjim poduzećima u prevladavanju početnih izazova privlačenja ulagatelja participiranjem izravno u kvalificirane IPO-ove na odabranim multilateralnim trgovinskim platformama (MTP)”. Za to bi trebalo poslužiti tzv. Progress tržište, trgovinska platforma u Hrvatskoj i Sloveniji kojim upravlja Zagrebačka burza. Osim što je Progress tržište namijenjeno manjim inovativnim poduzećima koja traže nova sredstva, osnovna značajka tog segmenta burze su niži zahtjevi transparentnosti koji se postavljaju pred izdavatelje u odnosu na Uređeno tržište.
Ideja o uspostavi novog alata za privlačenje propulzivnih MSP-a na tržište potaknuta je primjerom IPO fonda kakav je prije pet-šest godina osnovan u Češkoj. Upravitelj fonda je podružnica tamošnje Nacionalne razvojne banke – Národní Rozvojová Investiční (NRI), a na tom tragu je i Primorčeva poruka o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kao najpogodnijoj instituciji za “udomljavanje” planiranog IPO fonda. U to se uklapaju i naznake proširenja uloge HBOR-a, s tim da se pod tim ne podrazumijeva samo kreiranje IPO fonda već i drugi oblici podrške i poticanja poduzeća za sudjelovanje na tržištu kapitala.
Česi kao inspiracija
Kako se neslužbeno može čuti da se u HBOR-u na čelu s predsjednikom Uprave Hrvojem Čuvalom već neko vrijeme bave raznim aspektima priprema za taj projekt, pokušali smo doznati više informacija. No, o konkretnim detaljima vezanim uz IPO fond još je prerano govoriti, kažu. Tek načelno ističu da će “model koji ćemo primijeniti svakako biti kombinacija najboljih praksi EU i rješenja primjerenog posebnostima hrvatskog, ali i regionalnog tržišta kapitala na kojem Hrvatska ima sve važniju ulogu”.
Podsjećaju usto da HBOR već godinama aktivno ulaže u fondove rizičnog i privatnog kapitala te pruža financijsku podršku inovativnim ulaganjima i malim i srednjim poduzetnicima u svim fazama njihova razvoja, dajući time i važan doprinos razvoju tržišta kapitala. “Upravo su equity ulaganja važan dio podrške koju razvojne banke pružaju gospodarstvima diljem EU, a HBOR će, osim praćenja i primjene tih iskustava, osmišljavati i vlastita rješenja prilagođena potrebama hrvatskog gospodarstva”, zaključno su poručili.
Izvjesno je da će se i hrvatski IPO fond, poput češkoga, u pogledu početnih sredstava osloniti na europske strukturne investicijske fondove (ESIF). Zbog toga njegovo osnivanje zahtijeva i odobrenje, odnosno potvrdu, Europske komisije da mjera u smislu pravila EU ne predstavlja državnu potporu. To znači da će i hrvatski, poput češkoga, biti koncipiran tako da sudjeluje u javnim ponudama istovremeno i pod istim tržišnim uvjetima kao i privatni ulagatelji.
U drugoj rundi 15 milijuna eura
U slučaju češkog fonda ukupan je “budžet” inicijalno utvrđen na oko 12,5 milijuna eura, uz plan da fond djeluje deset godina od osnivanja. Za pojedinačna izdanja njegovo je participiranje ograničeno do najviše 30 posto izdanja, dok najmanje 70 posto trebaju iznijeti privatni investitori. Kako je riječ o fondu koji ulaže “na određeno vrijeme”, okvirni je plan zadržavanje u pojedinim investicijama između četiri i osam godina, ovisno o specifičnoj strategiji izlaska. U slučaju velikog interesa privatnih ulagatelja, predviđeno je i da IPO fond može izaći iz sudjelovanja u javnoj ponudi.
Za poduzeća koja u financiranju računaju na taj fond u Češkoj je propisano da moraju potpisati ugovor kojim se obvezuju da će većina kapitala biti iskorištena za investicije koje, pak, moraju biti konkretno navedene u prospektu. Isto tako, ugovorima se jasno određuje da se prikupljena sredstva ne smiju koristiti za otkup postojećih dionica ili za otplatu postojećeg duga.
Tamošnji IPO fond usredotočen je na Start tržište Praške burze, što je pandan Progres tržištu ZSE-a. Vezano uz njegovu aktivnost tvrdi se da je u novije vrijeme podržao petinu svih inicijalnih i sekundarnih javnih ponuda u segmentu Start tržišta. Prva faza programa, tj. prvo investicijsko razdoblje češkog IPO fonda, financirano iz Operativnog programa Poduzetništvo i inovacije za konkurentnost, završilo je, a češka vlada je u srpnju ove godine odobrila nastavak programa kroz IPO fond 2025+, koji do 2030. predviđa alokaciju od približno 360 milijuna kruna ili 15-ak milijuna eura. Novi fond razmatra i ‘pre-IPO’ investicije, odnosno ulaganja u tvrtke koje se tek pripremaju za izlazak na burzu.
Koliko će se hrvatski IPO držati koncepta inicijalnog češkog, hoće li se u naš model ugraditi određene razlike i prilagodbe s obzirom na specifičnosti našeg gospodarstva te koja će biti veličina tog fonda, tek će se vidjeti. A dok nema iole čvršćeg okvira teško je procjenjivati i njegov domet, kao i interes koji bi mogao izazvati kod potencijalnih izdavatelja, tj. poduzetnika kojima je namijenjen.
Četiri češke priče
Ako je suditi prema IPO-ima u kojima je dosad participirao ogledni češki fond rizičnog kapitala, takvu podršku hipotetski bi mogli prigrliti MSP-i različitog profila. Na stranicama upravitelja fonda predstavljeni su primjeri četiriju tvrtki u čijim je javnim ponudama sudjelovao kao investitor u sustavu Start tržišta, a prema komentarima većine, taj je IPO fond usput i ojačao povjerenje kod drugih investitora.
Jedna od tih tvrtki je Primoco UAV, proizvođač bespilotnih letjelica koje nadziru granice i obale, kalibriraju zračne svjetionike, traže krivolovce, broje životinje koje žive u divljini, itd. Riječ je o brzo rastućem poduzeću koje je na tržište kapitala prvotno iskoračilo još 2018. koristeći priliku za osiguranje dodatnog kapitala za razvoj koju je nudilo u to vrijeme novonastalo Start tržište. Prikupljena sredstva iskorištena su za kupnju aerodroma u Píseku, a IPO fond rizičnog kapitala pod okriljem državne razvojne banke sudjelovao je u drugoj ponudi dionica. Ona je upriličena radi daljnjih ulaganja u razvoj tog aerodroma, a njezinom provedbom broj dioničara se sa stotinjak povećao na više od 400. Dio portfelja tog fonda je i ulaganje u IPO poduzeća za proizvodnju, odnosno preradu, kože KARO Leather, koje je u financiranju razvoja ranije koristilo i kreditni program Nacionalne razvojne banke. Javnom ponudom prikupljena sredstva najvećim dijelom namijenili su ulaganju u dovršetak novog pogona i proširenje jednog postojećeg.
Isto tako, IPO fond participirao je i u javnoj ponudi društva Mmcité koje dizajnira i proizvodi ulični namještaj. Na izlazak po kapital na Start tržište odlučilo se, uz ostalo, zbog cijene kreditnog financiranja, a radi dovršetka nekih ulaganja u tehnologiju, preseljenja iz unajmljenih u vlastite prostore, te ulaganja u uštedu energije investiranjem u fotonaponske sustave i korištenje drvnog otpada iz proizvodnje za grijanje.
U spektru djelatnosti u koje je usmjeren dio sredstava fonda je i Hardwario, poduzeće koje pomaže tvrtkama u raznim dijelovima svijeta u prijenosu podataka, olakšavajući im praćenje učinkovitosti proizvodnje, potrošnje opreme i energije, kvalitete okoliša. Klijentima uglavnom nude hardver za prijenos podataka s različitih lokacija na njihovu infrastrukturu i omogućuju im implementaciju Interneta stvari (IoT) u njihove proizvode i sustave, a na javnu ponudu odvažili su se radi ulaganja u jačanja zaliha komponenti i gotovih proizvoda, kao i u globalno širenje te jačanje tima programera i tehničke podrške.
Regulatorne prilagodbe
Sve u svemu, prilično šarolik spektar onih koje je privuklo prikupljanje kapitala s osloncem i u IPO fondu. Hoće li biti slično i u našem slučaju, treba pričekati još neko vrijeme jer uspostava takva fonda podrazumijeva i prilagodbe regulatornog okvira.
Inače, na Progress SME tržištu Zagrebačke burze trenutačno je šest izdavatelja tj. vrijednosnih papira. Uz četiri dionice (Končar – Mjerni transformatori, BC Institut, IE-Energy Projekt i Tvornica stočne hrane), tu su i dvije korporativne obveznice (Glucodent i ICF Progress). Kao i na uređenom tržištu, taj segment Burze ove godine bilježi snažan porast prometa – s lanjskih manje od 600 tisuća eura, s krajem rujna ove premašio je 2,1 milijun eura, ali uglavnom zahvaljujući Končar – Mjernim transformatorima.
Plan osnivanja IPO fonda, ali i neke druge mjere predviđene Strateškim okvirom s fokusom na MSP-e trebali bi poticajno djelovati na taj burzovni segment. I Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, na nedavnoj je konferenciji Zagrebačke burze i UMFO-a izrazila uvjerenje da će Progress tržište u dogledno vrijeme postati mnogo zanimljivije nego danas. Tome bi moglo pripomoći i pokretanjeregulatornog sandboxa “PutNaTržište” koji će poduzetnicima omogućiti simulaciju izlaska na tržište kapitala bez rizika, bez troškova i uz potpunu edukativnu podršku Hanfe i partnera. Iako će neki burzovni akteri reći da bi u smislu poticanja razvoja i likvidnosti tržišta kapitala daleko veći poticaj bio izlazak na tržište neke državne kompanije, poput HEP-a, i IPO fond je, kažu, korak u dobrom smjeru.
