Transport i logistika sve su važniji čimbenici konkurentnosti gospodarstva, a izazovi poput geopolitičkih napetosti, rastućih troškova i promjena u opskrbnim lancima ubrzavaju transformaciju sektora. Kako digitalizacija, automatizacija i umjetna inteligencija mijenjaju način poslovanja, pitanje učinkovitosti i održivosti logističkih sustava postaje ključno za daljnji gospodarski rast. O tim temama, novim trendovima i prilikama za razvoj stručnjaci su raspravljali na konferenciji Poslovnog dnevnika pod nazivom ‘Transport i logistika 2026. – novi tokovi rasta’ u zagrebačkom hotelu Zonar.
Glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić na početku je u svom govoru dao pregled svih svjetskih sukoba koji su značajno utjecali na lance opskrbe i sektor transporta i logistike općenito.
“Svijet zato traži alternativne rute. Arktički ocean se pokazao kraćim, ali zbog leda, otežane plovidbe i potrebe za ledolomcima nije realna cjelogodišnja opcija. Tu dolaze hrvatske prilike. Rijeka, s drugim jadranskim lukama, Koprom i Trstom, ostaje najpovoljnija ulazna točka robe prema srednjoj Europi – osobito zbog zahtjeva e-trgovine za brzim dostavama. Zato ne smijemo spavati: planovi i ulaganja u luke, skladišta i željeznicu moraju postati stvarnost. U tome leži jedan od najvećih potencijala za novi rast hrvatskog gospodarstva. Poslovni dnevnik će i dalje pratiti i podržavati svaku kvalitetnu investiciju i inovaciju koja jača našu snagu i otpornost u ovom sektoru – i u miru i u krizama”, kazao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić.
Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu i izvjestiteljica EPP-a za instrument za povezivanje Europe u Odboru za regionalni razvoj, naglasila je kako je velika geografska prednost Hrvatske što povezuje srednju Europu s Jadranom i Mediteranom, a Europsku uniju s jugoistočnom Europom. Zastupnica je naglasila kako da bismo iskoristili prednost moramo imati modernu infrastrukturu, učinkovite logističke sustave i snažniju povezanost s europskim tržištima.
Brnjac je rekla kako je naša zemlja tijekom proteklih desetljeća snažno razvijala i modernizirala cestovnu infrastrukturu, a ulagalo se i u pomorsku te zračnu infrastrukturu.
“Sada je vrijeme za veliki i značajan iskorak, a to je upravo modernizacija željeznice, razvoj multimodalnih kapaciteta i snažnije povezivanje s međunarodnim koridorima”, rekla je Brnjac.
Trenutno se nalazimo u vremenu koje povjesničari i gospodarstvenici nazivaju velikim resetiranjem globalnih operacija, istaknula je Maša Viduka iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Do danas, odnosno upravo sada, karta europske i svjetske logistike mijenja se iz temelja.
“Desetljećima smo živjeli u uvjerenju da je svijet ravan, predvidljiv i jeftin. Model ‘just in time’, odnosno isporuka u točno vrijeme i na pravo mjesto, prema kojem dijelovi stižu točno u minutu kada su potrebni u proizvodnom procesu, bio je zlatni standard. Logistika je bila nevidljiva sila u pozadini. Bila je to funkcija o kojoj su uprave razmišljale samo u dva slučaja: kada su tražile rezanje troškova i kada bi nešto pošlo po zlu. Onda se dogodilo sve što se moglo dogoditi. Počevši je s pandemijom, nastavilo se ratovima, prvo oružanim, a zatim i carinskim, potom blokadama morskih putova, što je uzrokovalo geopolitičke potrese, a onda i imperativom zelene tranzicije te eksplozijom digitalizacije. Preko noći ta je nevidljiva sila postala glavna tema na sastancima uprava širom svijeta”, rekla je Viduka.
Stručnjakinja iz ministarstva kazala je kako pitanje više nije bilo samo kako proći najjeftinije, glavno pitanje postalo je kako uopće preživjeti i osigurati kontinuitet poslovanja. U tom kontekstu hrvatska poduzeća stoje pred vlastitim povijesnim raskrižjem i pitanjem koje definira našu ekonomsku budućnost: je li hrvatska logistika naša strateška prednost ili trošak koji nas čini nekonkurentnima?
“Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo pogledati tri ključna čimbenika koja istovremeno utječu na naše gospodarstvo: geopolitiku, digitalizaciju i zelenu tranziciju. Kao što sam spomenula, prvi je čimbenik geopolitika i trendovi poput nearshoringa i friendshoringa. Europa se udaljava od prevelike ovisnosti o dalekim i politički nestabilnim tržištima. Proizvodnja se želi vratiti bliže, kući, na rubne dijelove Europske unije. Geografski gledano, Hrvatska je u idealnoj poziciji, kao što je već spomenuto. Mi smo vrata Srednje i Istočne Europe, ulaz u Europsku uniju s kopnene i morske strane. Imamo more, imamo autoceste, a imat ćemo, valjda, i željeznice”, izjavila je Viduka.
Kao važan dio transformacije logističkog sektora istaknuta je i uloga digitalizacije te umjetne inteligencije, o čemu se raspravljalo na panelu ‘Razgovor 2 na 1 – AI i digitalizacija: od pilota do poslovnog modela’. Sudionici panela, Kristijan Rogić, redoviti profesor na Zavodu za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti, i Igor Džajić, direktor Poslovnog područja logistike i lanca opskrbe u Konzumu, razgovarali su o primjeni umjetne inteligencije u logistici, s naglaskom na prelazak s pilot-projekata na konkretna poslovna rješenja.
“Kako predviđamo? Trebamo više relevantnih varijabli kako bismo mogli pravodobno planirati narudžbe i osigurati da one budu dostatne. Jedna od tih varijabli svakako je količina proizvoda koja nam je potrebna za isporuku na prodajno mjesto. To je, primjerice, količina potrebna za popunjavanje određene police, odnosno skupine polica. Druga je varijabla, recimo, rok trajanja proizvoda. Ne tretiraju se svi proizvodi jednako”, objasnio je Džajić.
Profesor Rogić pojasnio je što treba prvo napraviti prije nego firma uvede AI u skladište.
“Uvođenje umjetne inteligencije zapravo znači izgradnju sustava. Ako već imate dio procesa koji se odvijaju ručno, trebate imati pripremljene podatke i odgovarajuću tehnologiju. Ako nemate takvu vrstu podataka, onda najprije morate to uspostaviti da biste uopće došli do te razine”, rekao je Rogić.
