Hrvatska zauzima 36. mjesto među 55 analiziranih mirovinskih sustava prema primjerenosti mirovinskih primanja, iako je prema integritetu sustava, koji obuhvaća regulaciju, upravljanje, zaštitu članova i komunikaciju, na 12. mjestu.
Pokazuje to Marsh CFA Institute Global Pension Index 2026, koji hrvatskom mirovinskom sustavu ukupno dodjeljuje 66,1 bod, ocjenu B i 27. mjesto na svjetskoj ljestvici.
Najveća razlika u hrvatskim rezultatima vidljiva je upravo između integriteta sustava i primjerenosti mirovina. Za integritet je Hrvatska ostvarila 84,2 boda i najvišu ocjenu A, dok je u kategoriji primjerenosti mirovinskih primanja dobila 61,6 bodova i ocjenu C+.
Rezultat za dugoročnu održivost iznosi 58,3 boda, uz ocjenu C i 21. mjesto među obuhvaćenim sustavima.
Hrvatski rezultat za primjerenost mirovinskih primanja niži je od prosjeka svih 55 sustava, koji iznosi približno 66,5 bodova. Istodobno, prosječna ocjena integriteta iznosi oko 77,2 boda, gotovo sedam bodova manje od hrvatskog rezultata.
Istraživanje tako pokazuje da dobro uređena pravila, upravljanje i zaštita članova ne moraju nužno značiti jednako snažne rezultate u drugim dijelovima mirovinskog sustava.
Hrvatska ove godine ima manje bodova
U odnosu na 2025. godinu ukupna ocjena Hrvatske smanjena je sa 68,7 na 66,1 bod, a pokazatelj primjerenosti sa 66,8 na 61,6 bodova.
Izvještaj navodi da je smanjenje ukupnog rezultata prvenstveno povezano s nižim OECD-ovim modeliranim neto stopama zamjene pri umirovljenju.
Riječ je o modeliranim pokazateljima koji uspoređuju očekivane mirovinske prihode s ranijim primanjima, pa promjena tog pokazatelja ne znači da su se stvarno isplaćene mirovine u Hrvatskoj smanjile.
Na vrhu ovogodišnjeg indeksa nalazi se Nizozemska s 85,8 bodova, ispred Danske s 84,1 i Islanda s 84 boda. Najvišu ocjenu A, uz te tri zemlje, ostvarili su još Singapur, Izrael i Australija.
Ukupno istraživanje obuhvaća 55 mirovinskih sustava u kojima živi približno 66 posto svjetskog stanovništva.
U ukupnom poretku iza Hrvatske nalaze se i neke razvijenije europske zemlje, među kojima su Španjolska sa 63,3 boda, Italija s 57,4 i Austrija s 56,9 bodova.
Istraživanje tako pokazuje da gospodarski snažnije zemlje ne ostvaruju nužno i bolje ukupne rezultate jer indeks, uz primjerenost mirovinskih primanja, ocjenjuje i dugoročnu održivost te integritet sustava.
Starenje stanovništva mijenja mirovinske sustave
Posebna tema ovogodišnjeg izdanja utjecaj je starenja stanovništva na mirovinske sustave.
Dulji životni vijek produljuje razdoblje u kojem je potrebno osigurati prihode nakon prestanka rada, dok niže stope nataliteta mijenjaju odnos broja radno aktivnih i umirovljenika.
Prema podacima korištenima u izvještaju, u 43 od 55 analiziranih sustava stopa fertiliteta niža je od razine potrebne za jednostavnu obnovu stanovništva.
Iz perspektive Marsha, rezultati su važni i za poslodavce. Financijska sigurnost u starijoj dobi ne počinje odlaskom u mirovinu, nego se gradi tijekom cijelog radnog vijeka.
Poslodavci tome mogu pridonijeti ponudom dobrovoljne mirovinske štednje, financijskom edukacijom i jasnom komunikacijom o dostupnim pogodnostima za zaposlenike. Uz zdravstveno i životno osiguranje, takav pristup može biti dio cjelovitije podrške dobrobiti zaposlenika.
„Kad govorimo o mirovinama, najčešće se pitamo koliko ćemo jednog dana primati. No jednako je važno pitanje što možemo učiniti već danas da bismo u starosti živjeli sigurnije. Dok smo zaposleni, mirovina nam se često čini dalekom, ali upravo tada imamo najviše prostora za planiranje. I tu poslodavci mogu napraviti stvarnu razliku. Nije dovoljno samo ponuditi dodatnu mirovinsku štednju ili neku drugu pogodnost, važno je ljudima približiti što im ona konkretno donosi. Jer briga o zaposlenicima ne bi trebala završavati na njihovoj današnjoj plaći, nego uključivati i njihovu buduću financijsku sigurnost”, ističe Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Marsh Hrvatska.
Izvještaj ujedno pokazuje da se i najbolje ocijenjeni mirovinski sustavi moraju prilagođavati.
Među općim smjerovima koje autori izdvajaju nalaze se šira uključenost zaposlenih i samozaposlenih u mirovinsku štednju, poticanje dodatne privatne štednje, zaštita najugroženijih starijih osoba te mogućnosti duljeg i fleksibilnijeg ostanka u svijetu rada.
Riječ je o općim preporukama koje proizlaze iz globalnog istraživanja, a ne o posebnim preporukama za Hrvatsku.
O istraživanju
Marsh CFA Institute Global Pension Index 2026. je 18. izdanje međunarodnog istraživanja mirovinskih sustava i prvo izdanje pod imenom Marsh nakon ranijih izdanja povezanih s brendom Mercer.
Istraživanje Marsh objavljuje u suradnji s CFA Instituteom i Monash Centre for Financial Studies.
Sustavi se ocjenjuju prema više od 50 pokazatelja iz triju područja: primjerenosti mirovinskih primanja, koja čini 40 posto ukupne ocjene, održivosti s udjelom od 35 posto te integritetu s 25 posto.
O Marshu
Marsh je globalna kompanija koja klijentima u 130 zemalja pruža stručnu podršku u područjima rizika i osiguranja, ljudi i ulaganja te poslovnog savjetovanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu