Za Hrvatskom je vrhunska žetva pšenice, nakon prošlogodišnje milijunske, ove godine ratari su poželi oko 1,1 milijun tona – procjene su Žitozajednice, gospodarsko-interesnog udruženja mlinsko-pekarske industrije, piše Glas Slavonije.

Prošlogodišnji prosječan prinos bio je sedam, a ove godine osam tona po hektaru. Našu najvažniju krušaricu jesenas smo zasijali na 145.000 hektara, devet tisuća hektara više nego u jesen 2019. godine. Inače, objavio je ovih dana podatke Državni zavod za statistiku o indeksima poljoprivredne proizvodnje u 2020. koji upućuju na njezin rast u odnosu na 2019. za 2,4 posto, i to zahvaljujući porastu biljne proizvodnje od 7,0 posto gdje veći udjel bilježi rast kukuruza, i to za 5,8 posto, pšenice za 7,4, soje za gotovo devet posto, pa biljna proizvodnja u bruto poljoprivrednoj proizvodnji prošle godine sudjeluje s daleko natpolovičnih 61,5 posto, a stočna s 38,5 posto.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić iznosi i strukturu žetve po klasama – količine premium pšenice zadržale su se u hrvatskim prosjecima i iznose oko tri posto, prve klase poželi smo 14 posto, druge 33, treće 35, a četvrte, tzv. stočne pšenice, 16 posto. Nadalje, Barišić sa zadovoljstvom nastavlja kako je osim količinski, žetva pšenice i kvalitativno jako dobra, uz dobre proteine. – Iz kontrolne kuće Inspecto napominju da je pšenica i zdravstveno izvrsna – mikotoksina nema, točnije ispod granice detekcije su, ističe Barišić, te dodaje kako žetvu pšenice 2021. prate i više nego zadovoljavajuće cijene koje su se unaprijed znale, a jer je u nas 2021. prva godina kotacijskih cijena. Najnovija kotacija cijena pšenice, objavljena na službenim stranicama osječkog Žita, kaže da je cijena za četvrtu klasu 1,15, za treću 1,22, za drugu 1,29, za prvu 1,37, a za premium zrno 1,40 kune. Za usporedbu, lani, kada je prosječna cijena pšenice bila oko 1,10 kuna, cijena premium pšenice bila je 10,5 kuna koliko je sada cijena četvrte klase, pšenice za stočnu ishranu. Identičnu kotaciju cijena za pšenicu Žito grupa ponudila je i 12. srpnja, kao i 29. lipnja. Osim zadovoljstva visinom, ovakve cijene pšenice izazivaju i zabrinutost jer slijedi “teška” jesen – loše su procjene jesenske žetve poput kukuruza pa su zbog toga cijene pšenice tako visoke. – Cijelu je godina cijena pšenice visoka zbog potražnje iz Kine te suše što se odražava na globalni nedostatak žitarica poput kukuruza. Bilo kakav dobra vijest za jesen može cijenu pšenice povući nadolje, a loša gore – ističe Barišić. Istina, za Hrvatskom je prošlogodišnja rekordna godina za kukuruz pa se s pravom može reći da je 2020. bila njegova godina. Skinuli smo ga čak 2,5 milijuna tona, ali i, dodaje Barišić, izvezli gotovo milijun tona, a procjene za jesen nisu dobre.

– Pokaže li se da će kukuruz biti dobar, u tom slučaju cijena pšenice neće biti na ovim razinama, no to su sve spekulacije i prognoze. Tržište pšenice je na ovim razinama zbog loših najava jeseni i žetve koja tada slijedi. Suša nam ne ide u prilog, to izaziva divljanje cijena sirovina, koliko god je dobro da je proizvođač postigao ovakve cijene pšenice, to će na druge sektore imati negativan utjecaj. Stočarski sektor već sada ima problema s ishranom stoke zbog skupe hrane, kukuruza, pa su najave Ministarstva poljoprivrede da će u tom dijelu pomoći stočarima. Za njih su ove cijene stočne hrane previsoke i neodržive. I potrošači već osjećaju poskupljenja – cijene uljarica donijele su više cijene ulja, više su cijene i hrane, a to je rezultat globalnih kretanja cijena osnovnih sirova. I cijene ambalaže već su dulje u porastu, tako da nas čekaju mjeseci poskupljenja hrane – upozorava Barišić. Svojevrsno je na to upozorila još na početku žetve pšenice. – Ona ima veću cijenu nego lani, što je rezultat suše te nedostatka kukuruza i soje, a što podiže cijenu žitarica općenito, pa vuku i cijenu pšenice prema gore, a što lani nije bila situacija. Tako pšenica, ni kriva ni dužna, ima veću cijenu za 15 do 20 lipa po kilogramu u odnosu prema 2020. Razlog skoku cijena nije nedostatak pšenice na domaćem i svjetskom tržištu, upozorila je još početkom srpnja Barišić. S obzirom na naše potrebe za pšenicom od 400.000 tona, očekuje se da će ove godine u izvozu završiti 700.000 tona.