Viceguverner HNB-a Davor Holjevac predstavio je dokument HNB-a o korporativnom upravljanju u bankama na jučer održanoj konferenciji “Korporativno upravljanje u bankama: Što želi HNB, a što banke?” u organizaciji konzultantske tvrtke Ognjenović i Lovegrove. Riječ je o dokumentu koji je bankama dostavljen u okviru usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. U skladu s tim, u pripremi se nalazi Zakon o kreditnim institucijama (ZOKI) i podzakonski akti. Cilj je prikupiti mišljenja, komentare i primjedbe banaka o iznesenim stavovima, upoznati banke s prijedlozima te ugraditi primljene prijedloge u bonitetnu regulativu koja se priprema.

Bankovna direktiva
U novoprimijenjene fakte ulaze i zahtjevi iz tzv. Bankovne direktive i direktive o adekvatnosti kapitala, zahtjevi iz računovodstvenih direktiva, smjernice Europskog odbora bankovnih supervizora i dr. Promjene su najvidljivije u sektoru korporativnog upravljanja, odnosno u specifičnim zahtjevima za upravu iz Bankovne direktive. Uprava donosi odredbe o razdvajanju dužnosti i sprečavanju sukoba interesa unutar kreditnih institucija; odobrava i redovito pregledava strategije i politike za preuzimanje, upravljanje i umanjenje rizika kojima je kreditna institucija izložena. Isto tako u zahtjeve ulaze i politike i procedure za upravljanje rizicima kao što su kreditni, rezidualni, rizik koncentracije, sekuritizacije i likvidnosti. Što se tiče ostalih zemalja članica EU, u novim članicama drže se tzv. čvršćeg pristupa u preuzimanju zakona i podzakonskih akata. Austrija, Njemačka i Nizozemska drže se minimalnih standarda koje banke primjenjuju iako nisu na to obvezne. Italija je specifična zbog opsežnog akta Nove regulative za prudencijalnu superviziju banaka koji objedinjuje sve na jednom mjestu, a ostala zemlje imaju nacionalni kodeks korporativnog upravljanja. Dobro korporativno upravljanje bankama obuhvaća jasan ustroj s definiranim ovlastima i odgovornostima, postupke upravljanja rizicima i mehanizme unutarnjih kontrola. Također se dobrim korporativnim upravljanjem smatra strateški menadžment i postupci ocjenjivanja potrebnog internog kapitala, transparentnost, ispunjavanje obveza i odgovornosti prema dioničarima i zaposlenicima te poslovanje usklađeno s propisima. Upravljanje rizicima ključno je dakako za banke. Riječ je o središnjoj točki organizacije poslovanja gdje uprava postavlja strategiju i politiku rizika, što je način koji određuje koliki je rizik banka spremna prihvatiti. S druge je strane važno i načelo proporcionalnosti upravljanja rizicima.

HUB oprezan
Zoran Bohaček iz HUB-a naglasio je kako je pitanje “bolje regulacije” prema novim objavama – jedno od glavnih ciljeva EU i temelj Lisabonske strategije. Smatra međutim da nije nužno donositi novu regulaciju osim ako nije nužno potrebna. U Hrvatskoj već postoje upute, smjernice i pravilnici banaka te zakoni i podzakonski akti koji to uređuju. Važno je procijeniti treba li davati zakonsku snagu, kaže.

Deutsche Bank nagrađuje prema rezultatima

Đurđica Ognjenović je ovom prilikom naglasila kako Uprava treba raditi za nadzorni odbor a ne obrnuto. Pod djelovanjem misli se na strateške ciljeve banke, nadzor nad upravljanjem i samu odgovornost jer dugoročna opstojnost i sigurnost banke ovisi o kvaliteti, neovisnosti i posvećenosti članova nadzornog odbora. U praksi je, smatra, nadzorni odbor često pasivan i ceremonijalan, komunikacija s dioničarima je loša, a napominje i nedostatnost znanja o bankarskom poslovanju. Predlaže se stoga program stalne edukacije gdje bi se najmanje jedanput godišnje trebala uvesti obveza utvrđivanja znanja i stvaranja novih vještina za zaposlenike koje bi se potom nagrađivalo. Kao jedan od boljih primjera uzeta je Deutsche Bank gdje se provodi nagrađivanje na temelju rezultata.