S prvim najavama znatna postroženja propisa vezanih uz klasifikaciju plasmana i izdvajanje rezervacija za (potencijalne) gubitke po lošim kreditima bankari su se prilično uskomešali, a odnedavno su i dodatno uznemireni.

U središnjoj banci namjeravaju sa strožim pravilima krenuti već u drugoj polovici ove godine, a ne početkom iduće, kako se prvotno računalo. Prema simulacijama učinaka nove promjene pravila, na razini bankovnog sustava ona bi, prema stanju portfelja na kraju 2012., navodno trebala rezultirati s dodatnih 1,2 do 1,3 milijarde kuna rezervacija. Kako se pak situacija s naplatom u međuvreemnu nije poboljšala, zahtjevi za dodatnim rezervacijama mogli bi ispasti i osjetno veći. No, i spomenuti iznos predstavlja značajan udar na dobiti banaka koje su već lani na razini sustava pale za više od četvrtine, a po osnovi povećanja rezervacija ove bi godine mogle pasti za približno trećinu. Imajući to na umu, ne čudi što su bankari u novije vrijeme pokušavali lobirati na raznim instancama vlasti, upozoravajući na moguće nepovoljne nuspojave, od (ne)oporavka kreditne aktivnosti do utjecaja na tržište nekretnina.

Poslovne banke i HNB očito na pitanje povećanja pokrivenosti problematičnih kredita rezervacijama s trenutnih 43 posto bliže prosjeku EU (oko 50 posto), gledaju različitom optikom. I jedni i drugi slažu se da su banke kod nas i dalje dobro kapitalizirane (adekvatnost kapitala premašuje 20 posto). U HNB-u žele da tako i ostane, a integracijom u europsku bankovnu uniju gube kontrolu nad kapitalnim tokovima i sužava im se prostor za inzistiranje na zadržavanju dostignute razine adekvatnosti kapitala. Neke bi strane matične banke s manjkom kapitala mogle, dakle, posegnuti za povlačenjem viška kojega imaju na hrvatskom tržištu. Primjerice, u bilancama banaka značajan dio kapitala čini zadržana dobit; na nju se odnosi 15,7 milijardi kuna ili 27 posto ukupnog kapitala.

Da u HNB-u računaju i s rizikom povlačenja zadržanih zarada, potvrdio je i zamjenik guvernera Relja Martić u intervjuu časopisu Banka, ističući kako bi to "trebalo biti kompenzirano odgovarajućim promjenama politika rezerviranja kako bi se zadržala robusnost sustava na zadovoljavajućoj razini". O konkretnim promjenama zasad ne želi govoriti, ali ističe da je HNB svjestan da je tu potreban "veliki oprez kako se ne bi izazvali neželjeni učinci i ne bi ugrozilo buđenje kreditne aktivnosti". Bankari pak naglašavaju upravo to. Ubuduće će sigurno biti više odbijenica kredita, kažu.

Rezervacije na 50% operativne dobiti

U 2012. rekordan teret

Ukupni troškovi rezerviranja za (identificirane i neidentificirane) gubitke lani su opteretili operativni rezultat banaka s više od 50 posto, što je povijesni maksimum promatra li se bankarski sustav od 2000. godine. Usporedbe radi, od 2003. do 2008. troškovi rezervacija su se kretali oko 15 posto operativne dobiti. Do sredine 2010. oprerećenje rezervacijama posve se približilo razini od 50 posto dobiti prije rezerviranja, nakon čega se ponovno lagano spustio, a potom 2012. zabilježio osjetan rast. To je uvelike pridonijelo i lanjskom padu neto dobiti banaka  za gotovo 30 posto.