U prva četiri mjeseca domaća poljoprivredno-prehrambena industrija povećala je izvoz za 9 posto, a istodobno je pao uvoz u odnosu na isto vrijeme prošle godine, pa je i bolji rezultat pokrivenosti uvoza izvozom: povećan je sa 64 na 65 posto. Premda su statistički pokazatelji bolji u Hrvatskoj gospodarskoj komori nisu zadovoljni njihovom strukturom i trendovima. “Zabrinjava daljnji rast uvoza mesa, pogotovo svinjskog, te mlijeka i mliječnih prerađevina.

Vidljivo je i kako uvoz voća i povrća stagnira”, upozorava pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Žaklina Jurišić. Ukupno je izvezeno 543 milijuna, a uvezeno je 842 milijuna poljoprivredno-prehrambenih roba. Analiza HGK pokazala je da je u prva četiri mjeseca raste uvoz proizvoda. Na listi glavnih uvoznih proizvoda prednjače svinjsko meso, te čokolada, kruh i stočna hrana. Ukupno gledajući po kategorijama proizvoda uvezeno je 13 posto više mesa, a čak 25 posto više mlijeka i mliječnih proizvoda.

U izvozu, pak, i dalje dominira tuna kao naš vodeći prehrambeni proizvod, čiji plasman na međunarodna tržišta nastavlja rasti stopom od 7 posto. Za 24 posto bolja je bila prodaja žitarica, također jednog od najvažnijih izvoznih proizvoda. Više od polovice izvoza realizira se na tržištu EU, s kojega je uvezeno 86 posto ukupnog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Iz zemalja CEFTA-e uvezeno je 6 posto proizvoda, a istovremeno se plasiralo 27 posto proizvoda. mb