Hrvatski fond za privatizaciju oglasio je u Narodnim novinama natjecanje za nabavu kratkoročnoga kunskog revolving kredita u iznosu od 200 milijuna kuna.

Novi kredit HFP traži na rok od godine dana, a natjecanje je otvoreno do 26. svibnja u 14 sati. Ključni kriterij za odabir ponude, kako navodi HFP u natječaju, bit će najniža cijena. “Odlučili smo se uzeti revolving kredit kako bismo refinancirali neke postojeće kreditne obveze Fonda, stoga nije riječ o novom kreditu. U odnosu na kamatne stope koje imamo po sadašnjim kreditnim zaduženjima uvjeti na tržištu u međuvremenu su se promijenili i sada su kamate smanjene, što je bio i osnovni motiv za ovakvu odluku”, pojasnio je predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, ne želeći ulaziti u detalje koliko su nepovoljniji bili uvjeti prethodnih zaduženja u usporedbi s cijenama koje HFP računa da može dobiti kod banaka. Neslužbeno doznajemo da HFP računa na smanjenje cijena za 2 do 3-postotna poena u odnosu na uvjete koje je prije ugovorio za kredite koje sada želi refinancirati, a prema onome što nam je Duvnjak pojasnio riječ je o kreditima kod tri banke. Ukupno HFP prema najnovijim podacima za kraj prvog tromjesečja ove godine, kako nam je iznio Duvnjak, ima 212 milijuna kuna kredita, što je, ističe on, čak i manje nego početkom 2008. kada je preuzeo upravljanje HFP-om i kada su prihodi iz kojih HFP financira svoje obveze bili veći nego danas. Taj je iznos, dodaje Duvnjak, 2008. bio na razini 275,6 milijuna kuna.

Zajmovi državnim tvrtkama
HFP, naime, kreditna zaduženja za financiranje obveza iz poslovanja najvećim dijelom usmjerava u pozajmice problematičnim trgovačkim društvima iz državnoga portfelja unatoč činjenici da se godinama najavljivalo i konačno prekidanje takve prakse, na koju je zamjerke redovito imala državna revizija. Odluke o HFP-ovim pozajmicama uglavnom se donose na za javnost zatvorenim dijelovima sjednica Upravnog odbora, tijela koje donosi sve važne odluke u upravljanju državnom imovinom i aktivnostima HFP-a. Koliko je poznato, posljednjih mjesec-dva nisu odobravane nove pozajmice iako su se mnoge tvrtke, koje ih uobičajeno traže i dobivaju, navikle na takvu praksu osiguranja sredstava za isplatu plaća zaposlenicima.

Sve teže do pozajmica
Unatoč političkim i socijalnim pritiscima zbog kojih se godinama održava ta praksa u HFP-u, to će i bez promjena u ustroju nove institucije u koju će biti objedinjena državna imovina biti sve teže realizirati. Od početka ove godine, naime, svi zahtjevi za financijskom pomoći od neprivatiziranih poduzeća i onih u kojima je država znatan dioničar ili udjelničar moraju dobiti zeleno svjetlo Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Agenciji se, naime, dostavljaju programi restrukturiranja koje su pripremile te tvrtke na temelju kojih će im se odobravati pozajmice.