Tijekom 2007. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak odobrila je 870 kredita u ukupnom iznosu od 5,79 milijardi kuna, zahvaljujući kojima je otvoreno više od 3,7 tisuća novih radnih mjesta, istaknuo je na jučerašnjem predstavljanju poslovni rezultata predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. U godini u kojoj ta razvojna banka obilježava 15 godina postojanja, više od polovice odobrenih kredita, a svi podaci odnose se na razdoblje do konca studenoga, uloženo je u izvozne projekte, točnije 3,1 milijardu kuna, što Kovačev ističe kao potvrdu profilacije HBOR-a kao izvozne banke. U tom segmentu bilježi se snažan rast i po broju odobrenih kredita i po broju korisnika. U odnosu na 2006. odobreni kreditni iznos za poticanje izvoza veći je 74 posto, dok je broj kredita veći 58 posto.

Niže kamate na kredite
Kroz programe za gospodarstvo odobreno je 1,54 milijarde kuna, što je povećanje od 150 posto u odnosu na prethodnu godinu, a broj kredita veći je 80 posto, što, pojašnjava Kovačev, znači da se sredstva raspodjeljuju na znatno veći broj korisnika. U segmentu kreditiranja malih i srednjih poduzetnika, u posebnoj kreditnoj liniji za tu kategoriju gospodarstva odobreno je 681.000 kuna kredita, za 19 posto više nego lani, ali je taj sektor sudjelovao i kroz druge programe HBOR-a i ukupno mu je odobreno 2,8 milijardi kuna kredita. Tom sektoru HBOR je nedavno odlučio sniziti kamatne stope na 4 posto godišnje. Prostor za smanjenje kamatnih stopa, u uvjetima suprotnih trednova na tržištu, HBOR je pronašao u dobiti, koja se za 2007. procjenjuje na 240 milijuna kuna. Budući da HBOR nije profitno usmjerena banka, sredstva je usmjerio na stvaranje povoljnijih uvjeta za male i srednje poduzetnike, kojima će se prema procjenama nižim kamatama uštedjeti više od 100 milijuna kuna. Do konca studenoga HBOR je odobrio 467 milijuna kuna kredita za infrasturkturne projekte, a znatnim porastom Kovačev se pohvalio i u segmentu osiguranja izvoza, u kojem se u 2007. bilježi rast od 25 posto. Kovačev je iznio i podatak da je u ovoj godini plaćeno 7 odšteta u iznosu od 2 milijuna kuna, dok je u tri godine primjene tog programa plaćeno ukupno 39 odšteta u vrijednosti 12 milijuna kuna, a sve su uplate pokrivene iz garantnog fonda. HBOR dosad ima ugovore sa 40 izvoznih banaka, a niz važnih ugovora potpisano je ove godine, u kojoj je među ostalim HBOR posto prvi dioničar iz Hrvatske u Europskom investicijskom fondu, te je primljen i u Europsku udrugu javnih banaka.

Nastavak projekata
Koncem rujna, prema nerevidiranim podacima, kapital HBOR-a iznosio je 5,51 milijardu kuna, dok je aktiva banke prelazila 16,64 milijarde kuna. Koncem 2006. godine kapital je iznosio 5,33 milijarde kuna, a aktiva 14,93 milijarde kuna. U idućoj godini Kovačev je naglasio kako će nastaviti projekte, te intenziviranjem aktivnosti usmjerenih na izvoz, malo i srednje poduzetništvo, ravnomjerniji regionalni razvoj, te zaštite okoliša i energetike, HBOR nastojati da poduzetnici što više iskoriste mogućnosti jačanja konkurentnosti prije ulaska u EU.

HBOR-ovi krediti za obnovu ribarske flote

S obzirom na važnost poljoprivrede u postizbornim pregovorima stranaka, posebno su zanimljivi podaci o HBOR-ovim aktivnostima u tom projektu i projektu obnove ribarske flote. Do konca studenoga odobreno je 158 kredita za razvoj govedarstva i gradnju novih farmi. Vrijednost tih kredita prelazi 313 milijuna kuna, a zahvaljujući HBOR-ovim sredstvima podignuto je 8100 staja. Nadalje, kroz 146 kredita od 78 milijuna kuna osigurano je podizanje 465 ha dugogodišnjih nasada, tj. vinograda, maslinika i voćnjaka, a 10 kredita od 39 milijuna kuna plasirano je u svinjogojstvo. Kroz projekt obnove ribarske flote, kojega od lani HBOR provodi zajedno s resornim ministarstvima, odobreno je 24 kredita i ukupno 148 milijuna kuna, a preostalo je još sedam neriješenih zahtjeva. Već su, istaknuo je Kovačev, četiri broda porinuta u more, a posebna im je vrijednost što su osposobljena za ribarenje ne samo u zoni ZERP-a, nego i u međunarodnim vodama. Riječ je o prvim brodovima koje grade mala hrvatska brodogradilišta.