Korona kriza ipak neće izbrisati sav lanjski rast imovine mirovinskih i investicijskih fondova, ocijenio je Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na jučerašnjoj sjednici. Savjet je razmatrao utjecaj koronakrize na sektor financijskih usluga, potvrdivši početkom kolovoza objavljene prognoze da će procijenjeni gubici fondovske industrije u ovoj godini ipak biti manji od njihovih dobitaka iz 2019., a i bilance osiguravajućih društava mogu podnijeti novi šok. Tom su prilikom Savjetu predstavljene Hanfine kolovoške simulacije prema tri makroekonomska scenarija mogućih utjecaja koronakrize na sektor financijskih usluga, mirovinskih i investicijskih fondova te društva za osiguranje.

Osiguravatelji bez problema

Prema simulaciji za razdoblje od šest mjeseci, čak i u najkonzervativnijem scenariju, veličina procijenjenih gubitaka fondova na razini sustava u 2020. manja je od veličine dobitaka ostvarenih u prethodnoj godini. Podsjetimo, obvezni mirovinski fondovi 2019. su zaključili s imovinom od 112,6 milijardi kuna, 14,7% višom nego krajem 2018.. Prema kolovoškim Hanfinim podacima, neto imovina iznosila je 114,8 milijardi kuna, 2% više u odnosu na kraj prošle godine. Što se tiče otvorenih investicijskih fondova, njihova je imovina krajem kolovoza iznosila 16,9 milijardi kuna što je manje za četvrtinu u odnosu na kraj 2019. godine.

Investicijski su fondovi kraj prošle godine dočekali sa 22,6 milijardi kuna pod upravljanjem ostvarivši godišnji rast preko 18 posto.

Savjet Hanfe je također utvrdio kako bilance društava za osiguranje mogu podnijeti novi šok na financijskim tržištima s obzirom na to da smanjenje vrijednosti obveza uslijed porasta diskontne stope nadmašuje mogući tržišni pad vrijednosti imovine društava, navodi se u priopćenju.

Savjet Hanfe razmatrao je i utjecaj budućeg uvođenja eura u Hrvatskoj na ekonomsku bilancu i solventnost društava za osiguranje. Procjenjuje da će se društvima s ulaskom u eurozonu smanjiti iznos vlastitih sredstava kao i solventni kapital zbog nužnog rasta iznosa tehničkih pričuva.

Zato je Hanfa propisala tim društvima metodološki pristup za tržišnu vježbu procjene uvođenja eura na ekonomsku bilancu i poziciju solventnosti temeljem kojih će društva u predstojećem razdoblju provesti periodične simulacije i izvještavati regulatora.

Europski paket mjera

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na sjednici je razmatran i prijedlog paketa mjera Europske komisije za oporavak tržišta kapitala (Capital Markets Recovery Package) s ciljem da se uz osiguranje likvidnosti financijskog sektora u EU snažnije potiče ulaganje u gospodarstvo, omogući brža dokapitalizacija europskih kompanija i podrže nova privatna ulaganja.

Jedan od prijedloga mjera jest da se kroz izmjene zahtjeva u informacijama smanje formalna opterećenja za profesionalne ulagatelje, a istovremeno zadrži visoka razina zaštite malih ulagača te da se olakša financiranje gospodarstva i poveća dostupnost jednostavnih standardnih korporativnih obveznica za male ulagatelje.

Na Savjetu su predstavljeni i nadolazeći prijedlozi izmjena zakona koji reguliraju financijski sektor u Hrvatskoj. U paketu izmjena i dopuna nalazi se i Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te Zakon o sustavu osiguranja depozita prema kojima bi postupke sanacija banaka vodio HNB, a za investicijska društva Hanfa.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i dalje bi upravljala sanacijskim fondom te provodila postupke prisilne likvidacije banaka.

U postupku sanacije primarno je osigurati da financijske institucije raspolažu dovoljnim kapacitetom pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kako bi se osiguralo neometano i brzo pokrivanje gubitaka, s minimalnim utjecajem na porezne obveznike i financijsku stabilnost, zaključuje se u priopćenju.