EN DE

Hanfa diktira prenisku naknadu

Autor: Tin Bašić
25. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Regulator je nedavno donio odluku o najvišoj mogućoj naknadi, no u jedinom domaćem mirovinskom osiguravajućem društvu kažu da je to nedovoljno

Naknada od pet posto koju mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) naplaćuje od članova obveznih mirovinskih fondova prilikom isplate mirovina nije dovoljna za pokrivanje troškova poslovanja, smatra direktorica Raiffeisen MOD-a Biserka Žalac. Iako u Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima stoji da naknada može biti i deset posto, Hanfa ima mogućnost svake godine odlučivati o visini naknade, što redovito i radi. Regulator je, tako, prošloga tjedna donio odluku kojom MOD u ovoj godini ne može imati naknadu višu od pet posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Barem 15 posto
“Povećanje naknade na 10 posto (s ranijih pet posto) u samom zakonu napravljeno je nakon provedene analize troškova mirovinskog osiguranja od strane Hrvatskog aktuarskog društva”, kaže Žalac. U toj analizi stoji kako bi naknada od 15 posto u prvim godinama poslovanja bila dovoljna, a kasnije bi se smanjivala povećanjem broja korisnika. Raiffeisen MOD prošle godine je, inače, imao 602 ugovora o mirovini od članova OMF-ova od čijih su naknada uprihodili 198.044 kuna, dok su, primjerice, 2007. imali 40 ugovora od čijih su naknada dobili 8220 kuna. Hanfa bi, smatra Žalac, trebala pratiti poslovanje MOD-a i procijeniti u kojem se trenutku naknada može smanjiti, ali da ostane fiksna jer izravno utječe na visinu mirovina.

Naknada od pet posto koju mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) naplaćuje od članova obveznih mirovinskih fondova prilikom isplate mirovina nije dovoljna za pokrivanje troškova poslovanja, smatra direktorica Raiffeisen MOD-a Biserka Žalac. Iako u Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima stoji da naknada može biti i deset posto, Hanfa ima mogućnost svake godine odlučivati o visini naknade, što redovito i radi. Regulator je, tako, prošloga tjedna donio odluku kojom MOD u ovoj godini ne može imati naknadu višu od pet posto.

Barem 15 posto
“Povećanje naknade na 10 posto (s ranijih pet posto) u samom zakonu napravljeno je nakon provedene analize troškova mirovinskog osiguranja od strane Hrvatskog aktuarskog društva”, kaže Žalac. U toj analizi stoji kako bi naknada od 15 posto u prvim godinama poslovanja bila dovoljna, a kasnije bi se smanjivala povećanjem broja korisnika. Raiffeisen MOD prošle godine je, inače, imao 602 ugovora o mirovini od članova OMF-ova od čijih su naknada uprihodili 198.044 kuna, dok su, primjerice, 2007. imali 40 ugovora od čijih su naknada dobili 8220 kuna. Hanfa bi, smatra Žalac, trebala pratiti poslovanje MOD-a i procijeniti u kojem se trenutku naknada može smanjiti, ali da ostane fiksna jer izravno utječe na visinu mirovina.

Neisplativ posao
“Ako uplatu od 100.000 kuna umanjimo za naknadu od 5000 kuna ostaje nam 95.000 kuna koje moramo rasporediti na predviđeno trajanje isplate mirovine (najmanje 25 godina za osiguranike dobi 60 godina, op. a.)”, kaže Žalac. Kako naknada od članova obveznih fondova nije dovoljna, ona je viša za članove iz dobrovoljnih mirovinskih fondova jer nije limitirana zakonom i MOD samostalno procjenjuje njezinu visinu. “Naknada je od 8 do 15 posto ovisno o ugovorenom vremenu isplate i iznosu uplate”, kaže Žalac. Prošle godine imali su 5877 ugovora o mirovini od članova iz dobrovoljnih fondova, što je 2600 ugovora više nego godinu prije. “Pažljivo pratimo naknadu i koristimo svaku priliku da je smanjimo, pa smo tako krajem prošle godine smanjili naknade za više iznose uplata”, objašnjava Žalac. Iako je mirovinska reforma provedena 2002. godine, Raiffeisen MOD još uvijek je jedino privatno društvo koje isplaćuje mirovine iz tzv. drugog stupa. Razlog tome je što to još uvijek nije isplativ posao. “Na početku mirovinske reforme nije se vodilo računa da će isplate iz fondova krenuti relativno brzo, svi su računali da imaju barem 15-20 godina vremena do prvih isplata”, objašnjava Žalac. U prvim godinama poslovanja, nisu poslovali s dobiti jer je broj ugovora o mirovini bio mali. “Procijenili smo da bi tek na razini od 10.000 ugovora o mirovini bilo moguće ovom naknadom pokriti osnovne troškove obavljanja poslova ugovaranja i isplate mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja”, zaključuje Žalac.

Autor: Tin Bašić
25. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close