Male i srednje banke i bankovni računi njihovih klijenata, malih i srednjih poduzetnika, sve češće postaju meta računalnih hakera. Fokus ‘kompjuterskih provalnika’ sve su manje ukradeni brojevi kreditnih kartica, dok se broj nelegalnih transakcija izravno s korporativnih računa povećava. Izjavio je to londonskom Financial Timesu Jeffrey Troy, prvi čovjek odjela za cyber-kriminal američkog Saveznog ureda za istraživanje (FBI). Troy procjenjuje da su hakeri na spomenuti način ove godine uzeli oko 40 milijuna dolara. Malene i srednje banke lakša su meta kriminalaca jer, za razliku od njihovih velikih konkurenata, obično nemaju sigurnosnu zaštitu na najvišoj razini. Hakeri su sigurno “napredniji od obrane koja postoji u vidu antivirusnih ili vatrozidnih te sličnih rješenja”, kaže Troy. Dodaje kako su online bankovne krađe ove godine zabilježile “vrlo dramatičan porast u odnosu na protekle godine”.

Zabrinjavajući trendovi
Neki kompjuterski stručnjaci strahuju da bi se iduće godine mogli spojiti trend rasta online bankovnih krađa s trendom snažnog porasta virusnih zaraza koje se šire društvenim mrežama poput Facebooka ili Twittera.Najčešći način prijevare sastoji se u tome da se određenoj kompaniji ili odgovornoj osobi unutar te kompanije pošalje mail ili slična poruka u kojem se lažno prikazuje pošiljatelj. Cilj te poruke je da primatelj ne primjećujući na svoje računalo instalira softver koji tajno snima koje se tipke pritišću na tastaturi. Tako se bilježe lozinke i brojevi računa koji se onda internetom šalju hakeru.Fokusiranje na malene klijente i banke znači da je manja vjerojatnost da će poznati sigurnosni programi imati podatke o napadu ili krađi već izvedenim na taj način. Jedan od najpoznatijih programa za krađu bankovnih lozinki, Zeus, može se kupiti i modificirati već za 700 dolara. Procjenjuje se da je taj program na razne načine instaliran već na 3,6 milijuna računala.

Lažni izvodi
Također, postoje i programi, poput URLZonea, koji mogu promijeniti sadržaj online bankovnih izvoda tako da se čini da novac nije ukraden. Neke su tvrtke na ovaj način izgubile stotine tisuća dolara.Iako banke često nadoknade štetu fizičkim osobama ako se prijevara primijeti brzo, s korporativnim klijentima mogu primijeniti drugi pristup. Takvi sukobi u posljednje vrijeme otkrivaju se tek nakon što kompanije pokrenu sudske procese protiv pojedinih banaka ili njihovih poslovnica. Cisco, jedna od kompanija koja se bavi mrežnom tehnologijom upozorila je ovih dana kako korisnici društvenih mreža ne razmišljaju o vjerodostojnosti poruka koje su im proslijedili prijatelji te da to predstavlja dodatnu prijetnju.

Hrvatska

Baš se ne krade
Iako se u svijetu računalni kriminal automatski širi sve većim korištenjem računala, u Hrvatskoj ne postoje pouzdani podaci o načinu ili incidentima računalnih ‘provala’. Hrvatska udruga banaka redovito šuti ili daje tek općenite podatke tako da nije poznato jesu li, bilo domaći bilo strani, hakeri već napali koju od hrvatskih banaka. Najčešća bankovno-računalna prijevara u Hrvatskoj još uvijek je tzv. ‘skimming’ odnosno nelegalno snimanje podataka s kartice, obično prilikom korištenja bankomata, te njihova zloupotreba.