Banke u državnom vlasništvu oduvijek su bile poligon za politički instrumentalizirana kreditiranja koja su rezultirala brojnim sanacijama i u konačnici privatizacijama ispod cijene. Posljednji put imali smo to priliku vidjeti prije pet godina kad je Josip Protega "poharao" HPB, no čelnik banke bio je samo eksponent tadašnje vlasti.

No, privatizacija je propala. Danas je pod državnim skutom uz HPB i pomalo zaboravljena Croatia banka, čije su afere, vezane uz sanaciju i nespretno razvlaštene dioničare, stare više od desetljeća. U posljednjih pet godina ta je bančica, koja drži samo 0,65% ukupne bankarske imovine, uspjela nataložiti 238,27 milijuna kuna gubitka. U perspektivi od deset godina, računa li se 11,57 milijuna kuna zarađenih u pet godina prije 2009., gubitak se smanjuje na 226,70 milijuna. Za svakog razumnog dioničara takvi bi rezultati bili alarm koji zvoni na – prodaju. Za svakog, osim za državu.

Šute o planovima 
Istodobno je u deset godina HPB (koji je sa 4,53% tržišnog udjela nešto jači igrač) zaradio 327,98 milijuna kuna. Računajući 446,62 milijuna kuna gubitka iz Protegine ere. Bez tog gubitka, banka je u preostalih devet godina pozitivna poslovanja zaradila 774,60 milijuna kuna prije oporezivanja te iz vlastitih prihoda izdvojila milijardu kuna za pokrivanje lošeg portfelja. Stavi li se to u kontekst sa 780 milijuna kuna, koliko je za preuzimanje nudila Erste banka, jasno je koliko bi knedli srama država morala progutati za takvu prodaju. Pa banka je u devet godina toliko sama utržila. No, kakvi su državni planovi i sudbina tih dviju banaka, državna je tajna jer nam na upit o tome nisu odgovorili ni nakon mjesec dana. Iz Državnoga ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) su nas uputili na Ministarstvo financija, odakle se, kao ni iz Vlade, nitko nije oglasio. Koje su opcije, poput objedinjavanja njihova poslovanja, IPO-a, ulaska EBRD-a u dio vlasništva HPB-a ili novog pokušaja prodaje za jednu ili obje, možemo samo nagađati. Pravno nema zapreka ni za prodaju Croatia banke, unatoč 53 spora razvlaštenih dioničara, od kojih 20 još traju. 

Srezali gubitke
U DAB-u kažu da su preostala 33 pravomoćno riješena u njihovu korist. No, bez obzira na nepoznat vlasnički ili strateški smjer, u Croatia banci pokušavaju preokrenuti negativan trend. Još od listopada 2012. kadrovski se ojačavaju stručnjacima iz vodećih hrvatskih banaka. Formirali su tim koji se 2013. intenzivno bavio restrukturiranjem poslovanja s jedne i revitalizacijom poslovnih aktivnosti te zdravim rastom s druge strane. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je u lipnju prošle godine Croatia banci program restrukturiranja od 2010. do 2015., koji banka provodi, objašnjavaju u Upravi. Vjeruju da su lani stvorili preduvjet za pozitivan rezultat u 2014. Pomaci su vidljivi iz povećanja aktive više od 30%, porasta neto kredita 60%, rasta ukupnih depozita više od 40% i povećanja broja klijenata u svim segmentima poslovanja, kažu u banci. Aktiva im je sa 1,98 milijardi kuna u 2012. lani skočila na 2,63 milijarde, čime su se popeli na 14. mjesto od ukupno 30 banaka. Gubitak su smanjili sa 130 na 24 milijuna kuna. To se sad zaista čini kao restrukturiranje s budućnošću.