Na oko 400 milijardi kuna ukupne aktive bankarski je sektor u 9 mjeseci ostvario 3,76 milijardi dobiti prije oporezivanja. Točnije, 23 banke iskazale su dobit u iznosu oko 3,85 milijardi, a devet ih je (Kovanica, BKS, Croatia, Karlovačka, Nava, Primorska, Tesla, Vaba i Veneto) iskazalo minus oko 90 milijuna kuna.

Već polugodišnje brojke upućivale su da je vodećih nekoliko banaka (naročito Zaba i PBZ) koje daju ton sektorskim pokazateljima poslovalo znatno bolje nego lani, dok je većina srednjih iskazala slabije rezultate, a više malih banaka uz gubitak ima i rubnu adekvatnost kapitala. Dok je prosječna aktiva svih banaka ove godine oko pet posto veća, dobit je porasla 9%, za oko 310 milijuna kuna. Pritom su samo dvije vodeće zabilježile porast za pola milijarde kuna, na 2,23 milijarde, ili 58% ukupne bruto dobiti svih banaka s iskazanim pozitivnim rezultatom. Preostala 21 profitabilna banka ostvarila je 200 milijuna manju dobit nego lani. Kad se tome doda da je pet banaka koje veličinom slijede Zabu i PBZ ove godine iskazalo 1,3 milijarde kuna bruto dobiti, odnosno blagi pad u odnosu na lani (pad kod Hypa i Splitske bio je veći od rasta kod RBA, Erstea i HPB-a), proizlazi da je čak 92% ukupne dobiti koncentrirano u sedam vodećih banaka koje drže oko 85 posto bankovne aktive. Svih 10 banaka s gubitkom iz reda su onih s manje od 0,5% tržišnog udjela. Većina ih je u odnosu na godišnja izvješća za 2010. znatno smanjila gubitak. Zbog svega se u skupini malih domaćih banaka posljednjih mjeseci razgovara o povezivanju i dokapitalizaciji. Jednu od inicijativa predvodi Alternative FGS, a drugu poljski Enterprise Investors u suradnji s američkom investicijskom bankom KBW.