Iako uz austrijske spadaju među najbrojnije u srpskom financijskom sektoru, ima još grčkih banaka koje kane doći u Srbiju. To je najavio Eleftorios Kurtalis, potpredsjednik Atenske komore za trgovinu i industriju. Osim bankarskog sektora u kojemu posluje šest grčkih banaka, koje povećanjem kamata na deviznu štednju kane privući što više klijenata, postoji zanimanje za ulaganje grčkog kapitala u sektoru usluga, prehrambenoj i tekstilnoj industriji. Jedan od glavnih motiva za ulaganje u Srbiju je jeftina i kvalificirana radna snaga.
Austrija druga po ulaganjima
Neposredna dosadašnja ulaganja grčkih kompanija iznose 1,9 milijardi eura i po tome je Grčka na prvome mjestu među zemljama što su dosad najviše uložile u Srbiju. Odmah iza nje dolaze Austrija i Slovenija. Ukupna ulaganja dostigla su 2,2 milijarde eura. Najveći dio grčkoga kapitala uložen je u telekomunikacije, naftnom sektoru, industriji cementa i turizma. Grčka kompanija mobilne telefonije OTE posjeduje 29 posto vlasništva u Telekomu Srbije, najvećem operateru u Srbiji, koji ima više od pet milijuna korisnika. Kupnja je obavljena još u vrijeme postojanja Miloševićeva režima, koji se tada nalazio pod sankcijama. Helenik petroleum ulaže u prodajnu mrežu naftnih derivata i prije nego je sklopljen energetski sporazum s Rusijom ta je kompanija bila među najviše zainteresiranijim za kupnju NIS-a. Nafta i naftni derivati spadaju među proizvode koji zauzimaju vodeće mjesto u grčkom izvozu u Srbiju. Grčki kapital ušao je u naftni sektor na mala vrata kupnjom beogradske rafinerije. Grčka kompanija Veropulos spad među prvima je u Beogradu otvorila megamarket, Lampsa je postala vlasnikom hotela Excelsior, koji se nalazi u najužem središtu Beograda. Među posljednjim ulagačima je investicijski fond Marfin, koji je postao vlasnikom 67 posto poduzeća Robne kuće “Beograd”, svojedobno najvećeg srpskog trgovačkog lanca. Osim uloženih 240 milijuna eura u kupnju robnih kuća još 70 milijuna eura bit će investirano u njihovu obnovu. Marfin, koji je u međuvremenu preuzeo poslovanje Laiki banke, kani nakon toga dati taj trgovački prostor, ukupne veličine oko 250.000 četvornih metara, u zakup. Obnova treba biti završena do kraja godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu