On je govorio, a ona kolutala očima. Tako je, pišu oni koji su na njoj sudjelovali, izgledala konferencija za medije na kojoj su u ponedjeljak u noći u Bruxellesu, među ostalima, sudjelovali čelnik eurogrupe Jean-Claude Juncker te glavna direktorica Međunarodnoga monetarnog fonda Christine lagarde. Tema zbog koje su se otvoreno "pohuškali" pred novinarima bila je Grčka. Prvoga dana tjedna o toj su zemlji u europskoj prijestolnici pregovarali ministri financija eurozone, a trebalo je odlučiti hoće li vladi u Ateni biti odobrena nova tranša financijske pomoći nakon što je istoga dana grčki parlament usvojio posljednju rundu bolnih rezova teških više od 13 milijardi eura.

Glavna odluka odgođena
Odluka na kraju nije donesena, sve je prolongirano do idućeg sastanka koji će se održati 20. studenoga. No o nečem je ipak postignut konsenzus: Grci su dobili dodatne dvije godine, dakle do 2016., da proračunski deficit srežu na 2 posto bruto domaćeg proizvoda. No jedna druga moguća odgoda bila je okidač za sukob na relaciji EU – MMF. U svojemu govoru Jean-Claude Juncekr iznio je stav da se Grcima ipak treba popustiti kada je riječ o ciljanom smanjenju duga. Pritom je predložio da rok za snižavanje državnih obveza na 120 posto BDP-a bude 2022., a ne, kako je prije bilo planirano, 2020. godina. Lagarde nije ni trena čekala, reagirala je brzo, piše dopisnik The New York Timesa. "Izuzetno je važno da se koraci poduzmu na vrijeme kako bi se osiguralo da potrebe za financiranjem te zemlje budu održive u budućnosti", rekla je Lagarde odbrusivši Junckeru: "Primjereni raspored je 120 posto do 2020. Očito je da imamo različite poglede na stvari."

'Nije šala'
Juncker je pak nešto kasnije tijekom konferencije novinarima poručio da njegovi komentari nisu šala. Treba reći da je čelnica Monetarnog fonda bila puno suzdržanija komentirajući trud i napore vlade Antonisa Samarasa. Iz perspektive MMF-a, kaže, važno je da sva poglavlja knjige budu ne samo otvorena već i učinkovito zatvorena. "To se odnosi na fiskalne obveze, strukturne reforme, analize održivosti financiranja i dugova, čemu ćemo se očito vratiti u idućim danima", rekla je. Takvom stavu suprotstavio se i europski povjerenik za ekonomske poslove Olli Rehn. "Treba otkloniti percepciju da napretka nema. Takva percepcija je štetna, nepravedna i jednostavno pogrešna", zaključio je. A dok je Europa u utorak brujala o trzavicama, grčka je vlada pokušavala namaknuti novac za isplatu staroga duga koji dospijeva ovoga tjedna. Djelomično su uspjeli, treba im 5 milijardi eura, a aukcijom trezorskih zapisa došli su do 4,06 milijardi.

Koliko im novca treba?
Istoga dana američka banka Goldman Sachs objavila je svoju analizu stanja u toj europskoj zemlji u kojoj tvrde da vladi u Ateni treba dodatnih 80 milijardi eura kako bi se dugoročno osigurala održiva razina duga. To je bitno više od 32,6 milijardi navedenih u preliminarnoj procjeni dodatnih financijskih potreba Grčke koju je tzv. trojka pripremila za europske ministre financija.