Neimenovani dužnosnici grčke vlade novinarima The Guardiana rekli su da novi 13,5 milijardi eura teški rezovi o kojima se u Madridu pregovara s takozvanom trojkom neće moći biti usklađeni, pa tako ni potvrđeni u parlamentu u roku koji su predvidjeli europski ministri financija, do 18. listopada, kada počinje europski summit u Bruxellesu.

Prema pisanju toga lista, problem je upravo u pregovorima s predstavnicima Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), Europske unije (EU) i Europske središnje banke (ECB) koji s grčkim vlastima nikako ne uspijevaju dogovoriti konačan nacrt drastičnih štednih mjera. Koplja se među ostalim lome i na inzistiranju momentalnog otpuštanja 15.000 ljudi. "Guraju nas i preko krajnjih granica. Žele nam uzeti i košulje s leđa", izjavio je listu jedan dužnosnik ministarstva rada napomenuvši kako je Grčka već pristala smanjiti troškove rada za čak 15%.

Uz ovakav razvoj situacije i samo dan prije naznačenog roka teško je očekivati da će se sve nesuglasice na vrijeme izmiriti, a to znači da grčki parlament novi paket mjera neće ni teoretski moći izglasati do sredine idućega mjeseca. Takav scenarij za Grke je velik problem. Svaka odgoda konačnog rješenja pod znak pitanja stavlja isplatu nove, 31 milijarde eura vrijedne tranše pomoći u sklopu europskog "bailouta", a vladi Antonisa Samarasa iz ruku izbija argumente kojima od EU pokušava izboriti dvogodišnju odgodu za provođenje dogovorenih rezova. Najgore je što bi državna blagajna mogla presušiti već krajem studenoga.

Rasprodaja

Na bubnju luke, aerodromi, autoceste…

Grčka se sprema za novi val rasprodaje državne imovine. Nakon već dogovorenih šest projekata koji bi trebali biti zaključeni 2013., sada će na bubanj dvije najveće luke – Pirej i Thessaloniki, najveći državni aerodrom u Ateni, rafinerija Hellenic Petroleum i autoput Egnatia, a u prodaju idu i brojne regionalne zračne luke i marine. Do 2015. privatizacijom bi se trebalo prikupiti 19 mlrd. eura