Narodne obveznice upisalo je 6209 građana do ponedjeljka ujutro, a ukupan iznos upisanih ponuda doseže 154,5 milijuna eura, rekao je ministar financija Marko Primorac. “Nadam se da će se uplatiti sve što je i upisano”, rekao je Primorac na konferenciji za medije.

Upis najnovije tranše državnog zaduženja građani su mogli upisivati od 1. srpnja do ponedjeljka, pri čemu je minimalni ulog bio 500 eura, minimalna kamatna stopa 3,1 posto. Država izdanjem trogodišnje obveznice planira prikupiti 750 milijuna eura. U srijedu, 10. srpnja, upis se otvara za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan.

Problem je ročnost?
Podsjetimo, u nešto više od godinu dana to je peto izdanje državnih vrijednosnih papira koje su mogli kupiti građani, od toga drugo državnih obveznica. Od 22. veljače do 1. ožujka prošle godine oko 45 tisuća građana je u dvogodišnje narodne obveznice uložilo 1,34 milijarde eura.

Upitan da komentira ipak slabiji odaziv građana za upis narodnih obveznica u odnosu na ranija izdanja obveznica i trezorskih zapisa te je li ih možda odbila trogodišnja ročnost obveznice, Primorac je rekao da se tu ne može govoriti u kategorijama “uspješno ili neuspješno”.

Uspješnim smatra to što je građanima omogućena infrastruktura za sudjelovanje u izdanjima narodnih obveznica i trezorskih zapisa. Resorni ministar rekao je da je u najnovijem izdanju interes evidentno bio manji, no da se to nikako ne može tretirati kao podbačaj.

Složio se da jednim dijelom razlog tomu može biti i ročnost, a tu je i činjenica da je do izdanja došlo praktički nepunih mjesec dana od prošlog izdanja trezorskih zapisa. “Može biti više razloga, međutim, nema potrebe da bilo što tu komentiramo u smislu kako nam se svidio odaziv”, izjavio je Primorac.

Kada je riječ o financiranju države, kao i do sada na raspolaganju su joj institucionalni investitori pa ono što ne upišu građani, bit će prepušteno njima, kazao je Primorac. Najavio je da će vjerojatno već u rujnu građani opet imati priliku upisivati narodne trezorske zapise.

Upitan o najavi uvođenja poreza na prazne stanove te hoće li se banke protiv toga pobuniti, Primorac je iznova pojasnio da postoji porez na kuće za odmor, a njime je obuhvaćena svaka građevina koja se koristi povremeno ili sezonski. Dakle, njime su obuhvaćene sve nekretnine osim onih u kojima je netko prijavljen i živi i onih koje su u trajnom najmu.

Upisi na fakultete

Želite doći do financijskih potpora i zaposlenja? Rit Croatia vam može pomoći

Održivo poslovanje

BOSQAR INVEST i NLB postavili novi standard održivog financiranja u Hrvatskoj i Sloveniji

Morat će se i mijenjati ime ovog poreza te dodatno pojasniti da se ne odnosi samo na kuće te samo na kuće na moru, najavio je ministar, podsjetivši i da je od početka ove godine povećan i limit za utvrđivanje poreza na kuće za odmor na pet eura po kvadratu.

Bez računa se ne računa
Rekao je da porezni sustav treba doživjeti transformaciju prema intenzivnijem oporezivanju nekretnina, a manjem oporezivanju rada, no ta transformacija će biti postupna. “Mi porez na nekretnine imamo, no on nije u onakvom željenom obliku kakav bi mi htjeli da bude”, izjavio je Primorac, napomenuvši da je cilj da se porez obračunava s obzirom na vrijednost nekretnine, a ne njenu kvadraturu.

Inače, Porezna uprava pokrenula je nagradno natjecanje ‘Bez računa se ne računa’, koje će u šest krugova trajati do kraja godine, a ukupan nagradni fond iznosi 80 tisuća eura.

Svrha natjecanja je podizanje svijesti i edukacija građana, posebno mladih, o obvezi izdavanja i primanja računa za kupljene robe i primljene usluge, kao i promoviranje elektroničkih usluga Porezne uprave.

Natjecanje se provodi isključivo putem mobilne aplikacije mPorezna, pravo sudjelovanja imaju svi punoljetni njezini korisnici, a u natjecanju se sudjeluje prijavom računa kroz tu aplikaciju, pri čemu se za jedan prijavljen račun ostvaruje jedan bod.p