Panična navala štediša na Sberbanku zbog sankcija Rusiji i njezina ekspresna prodaja HPB-u bila je pokazna vježba kako, dojučer zdrava, banka može propasti preko noći što je donijelo nervozu i drugima. Dok se na ratna zbivanja u Ukrajini gleda sa strahom i kalkuliraju mogući kanali prelijevanja na domaće gospodarstvo, banke poručuju da je štednja sigurna.

“Građani mogu mirno spavati jer naš bankarski sustav nikada u povijesti nije bio snažniji i otporniji na šokove”, kaže Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) koja okuplja 18 domaćih banaka.

One se ubrzano pripremaju na uvođenje eura, a iako će ih prilagodba i gubitak mjenjačkih naknada stajati 2,2 milijarde kuna, poručuju da to neće donijeti nove troškove građanima i tvrtkama.

Prošli tjedan imali smo hitnu sanaciju Sberbanka prodajom HPB-u nakon navale štediša na banku. Kako ocjenjujete to rješenje?
Sanacija Sberbanke, odnosno njezino preuzimanje od Hrvatske poštanske banke, najbolje je rješenje prije svega za štediše u toj banci, ali i za sve ostale dionike u procesu. Imali smo priliku vidjeti koliko je važno da institucije reagiraju brzo i efikasno u situaciji bez presedana, kakvu nismo imali prilike vidjeti dugo na našem tržištu.

HPB će ovom akvizicijom dodatno ojačati poziciju banke na tržištu, a to će imati pozitivan utjecaj na cjelokupni sektor. Poznato je da je u Hrvatskoj i do sada već bila prisutna jaka konkurencija na bankarskom tržištu, a to znači da postoji kvalitetna ponuda proizvoda i usluga te takve trendove očekujem i u budućnosti.

Banke su lani ostvarile 5,6 milijardi kuna dobiti, uz primjetan oporavak od pandemije. A onda je izbijanjem rata u Ukrajini iz Sberbanka povučeno preko 200 milijuna eura u dva dana, potom je RBA bio prisiljen reagirati na dezinformacije da ima problema, banke su zatražile dodatnu likvidnost od HNB-a, uslijedila je devizna intervencija zbog pojačane potražnje za eurima. Koliko je domaći bankarski sektor siguran?
Zadnji podaci nam govore da je stopa adekvatnosti ukupnog kapitala dosegnula 25,6 posto, što naš bankarski sustav svrstava među najviše kapitalizirane u svijetu. Ono što također ohrabruje je činjenica da su banke u prošloj godini povećale dobit za 107,5 posto, što je izravna posljedica neočekivano brzog oporavka od pandemijske recesije u 2020. godini.

Hrvatske banke su solventne, visoko kapitalizirane i likvidne te građani mogu mirno spavati jer naš bankarski sustav nikada u povijesti nije bio snažniji i otporniji na šokove.

Nekoliko velikih bankarskih grupacija posluje u Rusiji i Ukrajini, no postoje li analize rizika prelijevanja na Hrvatsku? Koji će biti (ne)posredni efekti na banke? Bi li u izvanrednoj situaciji, a s obzirom na dobit, banke trebale više izdvajati u fond osiguranja štednje?
Najveći problem na bankarskom tržištu u Hrvatskoj smo riješili doslovce preko noći, mislim na Sberbank, i to na zadovoljstvo svih štediša, a banka nastavlja poslovati s drugim vlasnikom. To pokazuje snagu europskih i hrvatskih institucija za rješavanje takvih situacija.

Nema potrebe za dodatno jačanje fonda osiguranja depozita jer on je već sada na razini zakonskog limita, a vjerojatnost daljnjih stečajeva i likvidacija krajnje je niska. Sve značajne banke uredno nastavljaju s poslovanjem, solventne su i imaju jedan od najviših omjera kapitala na svijetu.

Podaci HNB-a pokazuju da su banke uglavnom ignorirale preporuku za zamjenom prešutnih minusa dopuštenima. Gdje je zapelo s traženjem rješenja?
Konačan i optimalan model regulacije prekoračenja po transakcijskim računima kreiraju HNB i Ministarstvo financija. Važno je da rješenje bude praktično i jednostavno za operativnu provedbu, odnosno da nemamo situaciju u kojoj velik broj klijenata mora fizički dolaziti u poslovnice svojih banaka.

Vjerujem da će javnost biti upoznata sa svim detaljima ubrzo, a banke nisu pokrenule aktivnosti povezane s regulatornom inicijativom s obzirom na to da nova regulacija u ovom trenutku nije poznata u potpunosti. Međutim, važno je reći da banke omogućavaju obročnu otplatu, najčešće na 12 mjeseci, neovisno o vrsti prekoračenja ako se u sklopu redovnih aktivnosti iznos prekoračenja p mijenja.

Rizici se povećavaju, to je neminovno, čak je i Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) odaslao upozorenje oko prenapuhanih cijena nekretnina. Kako gledate na to, jesu li banke previše izložene nekretninama, slijedi li pooštravanje uvjeta kreditiranja?
Porast cijene nekretnina je važna globalna problematika, ali mi se u ovom trenutku ne čini kao prioritetno pitanje. Rizici i neizvjesnost su nakon početka rata u Ukrajini prošireni, a sve to u konačnici utječe na odluke potrošača o kupnji i zaduženju, tako da nam u ovom trenutku nisu potrebne mjere koje bi kočile tržište. Ako će se u narednom razdoblju procijeniti da je tržište pregrijano, uvijek postoji mogućnost uvođenja mjera “za meko prizemljenje i hlađenje tržišta”.

Banke se aktivno pripremaju na uvođenje eura, koliko će ih to stajati? Da li je primjetni skok naknada pokušaj da se ublaži utjecaj nestanka mjenjačkih provizija?
Zadnji službeni podaci koje je objavilo Ministarstvo financija govore da će ukupni neto troškovi za bankarski sektor u procesu uvođenja eura iznositi oko 2,2 milijarde kuna, a u procjenu su uključeni troškovi prilagodbe IT sustava, smanjeni obujam mjenjačkih poslova, gubitak prihoda od pozitivnih tečajnih razlika, itd.

Kada govorimo o naknadama koje banke naplaćuju često zaboravljamo da postoje i naknade koje banke plaćaju za svoje operacije, a one su veoma narasle. Ako se analiziraju neto prihod od naknada i neto kamatni prihodi, dakle ono što možemo nazvati “core businessom” banaka, taj iznos se u 2021. uopće nije povećao i stagnira. Dakle, podaci ukazuju da nema govora o prebacivanju troškova uvođenja eura na potrošače.

Postoji strah građana koji imaju kredite i depozite u kunama vezano za uvođenje eura. Što biste im savjetovali?
Nema razloga za strah jer će konverzija depozita i kredita ići automatski i bez ikakvih troškova za potrošače. Cjelokupni proces će biti zakonski reguliran te se vodi posebna briga o zaštiti potrošača, odnosno glavno temeljno načelo je da će klijenti nakon prilagodbe parametara i uvođenja eura biti u istom položaju kao da se euro nije uvodio.

Uvođenje eura ima dugoročno pozitivan utjecaj jer se bankama i njihovim klijentima olakšava upravljanje valutnim rizikom što znači da će se rizici generalno smanjiti.

Kakva je trenutna situacija oko slučaja Franak s obzirom na mišljenje nezavisne odvjetnice u predmetu C-567/20 & nedavno objavljene revizije VSRH?
Slučaj Franak i dalje dokazuje naša tvrdnje da je cjelokupna situacija kompleksna. Nezavisna odvjetnica je u hrvatskom predmetu nedvosmisleno utvrdila da sudsko vijeće Suda Europske unije nije nadležno za odgovaranje na pitanja koja mu je uputio Općinski građanski sud u Zagrebu.

Tim mišljenjem je potvrđeno stajalište HUB-a i dijela banaka da je u Hrvatskoj “slučaj Franak” specifičan u odnosu na druge države Europske unije s obzirom na to da su odredbe izvornih ugovora donesene prije pristupanja Hrvatske u EU, ali i zbog toga što imamo zakonsko rješenje na temelju kojeg su banke podnijele troškove od oko 7,5 milijardi kuna te time obeštetile bivše korisnike CHF kredita.

Vjerujem da će sudsko vijeće Suda Europske unije donijeti odluku u skladu s prijedlogom i stručnom ocjenom nezavisne odvjetnice te time konačno osigurati pravnu sigurnost za potrošače i banke.