Pomalo začuđujuće, ali hrvatski građani usprkos krizi i neimaštini, imaju sve više novca u bankama. Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za kraj kolovoza pokazuju da su, u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, depoziti stanovništva u bankama porasli i to u sve tri navedene kategorije.

Novac na žiro i tekućim računima povećan je za 1,8 posto u odnosu na lanjski kolovoz, dok su štedni depoziti porasli 2,3 posto. Oročeni depoziti stanovništva su, pak, porasli još impresivnijih 8,2 posto. Tako su hrvatski građani krajem kolovoza u bankama držali 148,3 milijarde kuna na raznim računima. Godinu prije taj iznos je bio 9,5 milijardi kuna niži. Podatak o rastu depozita građana može donekle ohrabriti iako nije jasno koji su izvori tog novca s obzirom na visoku nezaposlenost i pad opće razine hrvatskog gospodarstva. Rast novca na žiro i tekućim računima te klasičnim štednim računima po viđenju posebno je ohrabrenje. U godinu dana od kraja kolovoza 2008. do kraja kolovoza prošle godine te su dvije stavke, naime, bilježile pad. Depoziti na žiro računima smanjivali su se po godišnjoj stopi od gotovo 20 posto dok su oni na á vista računima padali oko sedam posto.

Drukčija poslovna politika
Takav trend bio je posljedica poslovne politike banaka koje su početkom 2009. godine naglo povisile kamate na depozite i to posebno na oročene depozite. Stoga su se sredstva koja su inače ležala na računima koji baš i ne donose bitan prinos prebacivala na oročenu štednju. S druge strane, kreditna politika banaka baš i ne ide na ruku običnim građanima. Podaci središnje banke otkrivaju tek simboličan rast iznosa odobrenih kredita stanovništvu sa popriličnim padovima u nekim kategorijama. U godinu dana od kraja osmog mjeseca prošle do kraja osmog mjeseca ove godine ukupan iznos kredita odobrenih građanima porastao je tek 0,6 posto. Tri godine prije, godišnja stopa rasta kredita premašivala je 20 posto. Najveći relativni pad u posljednjih godinu dana bilježe krediti za kupnju automobila (-17,8 posto) te krediti po kreditnim karticama (-11,3 posto). Ostali krediti stanovništvu, u koje spadaju potrošački krediti i minusi po tekućim računima, također su smanjeni i to za 1,4 posto.Ravnotežu donekle održava stambeno kreditiranje. U godinu dana iznos stambenih kredita povećan je za 6,5 posto na 55,4 milijarde kuna.

Solidan rast
Rast je vrlo solidan, no još uvijek niži od stopa rasta koje su ostvarivane ranije i u 2007. godini premašivale 20 posto. Rast iznosa odobrenih kredita u cijelom sustavu tako održavaju krediti kompanijama koji su u godinu dana porasli 6,1 posto. To čak predstavlja određeno ubrzanje u odnosu na godinu prije kad je taj rast iznosio 5,4 posto. Banke, očito, još nisu spremne zatvoriti ‘kreditnu slavinu’ kompanijama iako nije jasno jesu li one uopće u mogućnosti otplaćivati te kredite ili se tek radi o refinanciranju starih obveza.