Čak pet od 23 male banke u Hrvatskoj u prvom su polugodištu ove godine zabilježile gubitke, dok su u istom razdoblju prošle godine tek dvije banke bile u gubitku, pokazuju nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke. Male banke, dakle one čiji udio u ukupnoj aktivi 33 banke u Hrvatskoj ne prelazi 1 posto, u prvoj su polovici ove godine ukupno ostvarile dobit od 127,6 milijuna kuna. Za usporedbu, ukupna dobit 10 velikih banaka iznosila je 3,2 milijarde kuna. Ukupna aktiva tih banaka u prvom je polugodištu iznosila 38,9 milijarde kuna čime njihov udjel u ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj iznosi 8,16 posto.

Nava najviše pala
Najveći gubitak od 21,7 milijuna kuna u hrvatskom bankarskom sektoru ostvarila je Nava banka. U istom je razdoblju prošle godine banka zabilježila dobitak od 2 milijuna kuna. Predstavnici malih banaka rijetko izlaze u javnost i ne žele se isticati tako su htjeli i za Poslovni dnevnik ostati neimenovani. Jedno od objašnjenja koje su nam ponudili u objašnjenju važnosti malih banaka u odnosu na one velike jest da iako nema razlike u poslovanju, ipak ima razlike u obujmu posla i ovlaštenjima. Također rado ističu da su male banke su operativnije i brže reagiraju na zahtjeve klijenata u odnosu na velike banke te ubrzavaju djelatnost klijenata tako što uskaču svojim kreditnim linijama, primjerice malim izvođačima, kako bi mogli realizirati svoje ugovore i tako postati konkurentniji bez obzira na svoju tekuću likvidnost. Razvojem malog i srednjeg poduzetništva te su banke, po aktivi i do 60 puta manje od vodećih banaka, postale stabilne, donoseći vlasnicima sigurnu dobit. Nemali broj predstavnika banaka naglašava da su se velike banke nakon bankarske krize 90-ih godina u Hrvatskoj spašavale novcem poreznih obveznika da bi na kraju bile prodane. Male su banke trebale same naći put do klijenata, ali do rasta aktive i dobiti. Bankarska kriza najviše je pogodila male privatne banke, čije je vlasnike, uglavnom male dioničare, HNB razvlašćivao kad su ih pogodile teškoće u poslovanju, da bi potom dio njih sanirao državnim novcem i prodavao moćnim stranim financijskim institucijama. Za razliku od bankarskog kolapsa s kraja 90-ih, kad su najveće žrtve bili dioničari malih banaka, zadnjih su nekoliko godina njihovi vlasnici u posve drukčijem položaju. Njihova vrijednost u velikom je porastu i iz mjeseca u mjesec su povećavali svoju aktivu. Međutim, u zadnjem je polugodištu vidljivo da ,za razliku od polugodišta prošle godine, dolazi do pada aktive nekolicine banaka. Najveći pad aktive kada su u pitanju male banke zabilježila je Banka Kovanica čija se aktiva smanjila 16,2 posto. Ne bilježe samo male banke pad aktive, već su to u ovogodišnjem polugodištu ostvarile i nekoliko velikih banaka poput Hypo Alpe-Adria banke čija je aktiva smanjena 6,23 posto. Od ukupno 33 banke njih 12 u prvom polugodištu bilježi pad aktive u odnosu na kraj 2007. godine. Četiri male banke jako su blizu minimalnoj stopi adekvatnosti kapitala, poput Croatia banke koja bilježi 10,09 posto stopu adekvatnosti kapitala. Iako je već nekoliko puta spominjana dokapitalizacija nekih od banaka koje bi trebale povećati stopu adekvatnosti kapitala, još uvijek od toga, međutim, ništa nije konkretizirano tako da se niti ne zna kada će doći do dokapitalizacije.

Planovi širenja
Kako bi zadržala rast bilance većina banaka ima planove širenja broja svojih poslovnica. Da je bankarstvo nesumnjivom isplativ biznis pokazali su i poznati hrvatski sportaši poput tenisača Gorana Ivaniševića, nogometaša Darija Šimića i košarkaša Ivice Žurića koji su 2006. odlučili uložiti novac i postati suvlasnici Karlovačke banke. Zbog još jedne stvari male banke čine priličan potencijal svojim vlasnicima. Naime, kako HNB sve teže izdaje dozvole za rad novim bankama, a velike i srednje banke već su prodane, onaj tko želi ući na još uvijek atraktivno hrvatsko bankarsko tržište mora posegnuti za kupnjom malih banaka. Prinos iz bankarstva nedvojbeno je viši u Hrvatskoj u usporedbi sa zemljama EU. Osim toga, u vrijeme financijske krize uglavnom su banke u srednjoj i istočnoj Europi te koje bilježe rast. Stoga ne čudi interes velikih zapadnoeuropskih banaka koje s vremena na vrijeme pokažu za hrvatsko bankarsko tržište, a time i za male banke.