Niske kamatne stope koje se očekuju i tijekom ove godine sugeriraju nastavak gomilanja novca na tekućim i žiro-računima hrvatskih građana.

Kako se navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA) objavljenoj u četvrtak ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj iznosili su na kraju siječnja 268,8 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna ili 2,5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, dok su na mjesečnoj razini pali.

Visoka likvidnost
U siječnju su, u odnosu na prosinac, ukupni depoziti pali za 4,3 milijarde kuna ili 1,6 posto, no na godišnjoj se razini nastavlja rast depozita. Rast ukupnih depozita, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, zahvaljuje se rastu depozitnog novca, odnosno novcu na tekućim i žiroračunima te obvezama banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja. Krajem siječnja ukupan depozitni novac iznosio je 72,4 milijarde kuna, što je 12,8 milijardi ili 21,4 posto više nego godinu dana prije.

"Visoke godišnje stope rasta depozitnog novca u potpunosti su u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni", ističe se u analizi RBA. Objašnjava se da je pad kamatnih stopa na depozite posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, što je rezultat ekspanzivne monetarne politike HNB-a i Europske središnje banke (ECB), a što je izazvalo pad kamatnih stopa na plasmanima.

Pad i 16. mjesec 
Ovu tezu potvrđuju i podaci o kretanju štednje. Naime, ukupni štedni i oročeni depoziti, u stranoj i domaćoj valuti, u siječnju su na mjesečnoj razini pali već 16. mjesec zaredom. Tako su na kraju siječnja iznosili 196,4 milijarde kuna, što je u odnosu na prosinac manje za 2,9 milijardi ili 1,5 posto. U odnosu na siječanj prošle godine, iznos štednih i oročenih depozita pao je, pak, za 6,3 milijarde kuna ili 3,1 posto, zaključuje se u analizi RBA.