Ulazak u 2026. godinu donosi kombinaciju umjerenog rasta i pojačane neizvjesnosti, kao i potrebu balansiranja između prilika koje otvara tehnološka transformacija, ali i koje nameću geopolitičke napetosti, demografski pritisci i klimatski rizici.
Globalni rast i dalje je nešto slabiji, ali stabilan, uz postupno smirivanje inflacije. Digitalizacija i umjetna inteligencija mijenjaju tržišta rada i produktivnost, dok zelena tranzicija postaje ključni pokretač investicija. Povećana izdvajanja za obranu nužna su iz sigurnosnih razloga, ali nose rizik jačeg deficita i smanjenog prostora za druge razvojne projekte. U tom kontekstu monetarna politika ostaje u fokusu. Centralne banke balansiraju između kontrole inflacije i poticanja rasta. Energetska tranzicija i ulaganja u obnovljive izvore bit će presudni za konkurentnost. Demografske promjene povećavaju troškove socijalnih sustava.
Za Hrvatsku, 2026. godina bit će godina u kojoj se globalni izazovi preslikavaju na domaće gospodarstvo. Turizam ostaje ključan, ali sve više ovisi o održivosti i podizanju kvalitete usluge kako bi ostao održiv te privukao i zadržao turiste u Hrvatskoj i ubuduće. Investicije u infrastrukturu, potpomognute europskim fondovima, mogu ubrzati modernizaciju i povećati produktivnost. Povećana izdvajanja za obranu, mirovine i plaće u javnom sektoru određeni su teret za proračun, što zahtijeva pažljivo balansiranje unutar toga.
Migracije i starenje stanovništva ostaju dugoročni izazovi pa će ulaganja u obrazovanje i inovacije biti presudna za održivost. Hrvatska, kao članica EU-a i eurozone, ima priliku koristiti europske fondove i zajedničke politike kako bi ublažila rizike i ubrzala razvoj. U ovom trendu deglobalizacije i takozvanog near shoringa profitiraju gospodarstva regije, što je vidljivo po rezultatima dijela lokalnih kompanija. Sve upućuje na to da će se trend nastaviti i u 2026.
Veseli nas porast aktivnosti na domaćem tržištu kapitala, kako na strani pojačane aktivnosti malih investitora, tako i na strani javne ponude novih izdanja. Spremni smo podržati infrastrukturne projekte koji predstavljaju optimalna ulaganja upravo za velike i dugoročne investitore, kakvi po prirodi jesu mirovinski fondovi.
AZ mirovinski fondovi će, kao i do sada, usmjeriti napore prema prilikama na tržištu, uz tradicionalni konzervativni pristup, kako bi zadržali odgovarajući omjer rizika i prinosa portfelja u neizvjesnim vremenima te time osigurati mirniju buduću mirovinu svojim članovima.
