Dogovor skupine G7 o puštanju do 100 milijuna barela nafte i naftnih derivata iz strateških zaliha ublažio je napetosti na tržištu, ali ostaje pitanje koliko će trajno smiriti cijene dizela. Američka prijetnja zabranom izvoza tog goriva zasad je otklonjena, no poremećaji u rafinerijskoj proizvodnji i opskrbi nastavljaju pritiskati tržište.

U ponedjeljak ujutro referentni terminski ugovor za dizel na londonskoj burzi kretao se oko se oko 1370 dolara po toni, prema podacima Investing.coma. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros skliznula 0,85 posto, na 101,38 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,27 posto, na 89,95 dolara.

Koliko su cijene dizela porasle pokazuje izračun ekonomista Ivice Brkljače, objavljen u njegovu Makro pogledu. Nakon objave dogovora G7 u petak referentna burzovna cijena dizela pala je šest posto, na preračunatih 1,02 eura po litri, ali je i dalje bila 131 posto viša nego početkom godine. Riječ je o cijeni najbližeg terminskog ugovora, preračunatoj iz dolara po toni u eure po litri, prije poreza, trošarina, prijevoza i trgovačkih marži. Zato takvo kretanje ne znači jednak pad cijena na benzinskim postajama.

Čelnici G7 dogovorili su u petak, na videokonferenciji koju je vodio francuski predsjednik Emmanuel Macron, puštanje zaliha tijekom četiri mjeseca, uz koordinaciju Međunarodne agencije za energiju (IEA). Prednost ima dizel, čije bi znatne količine članice i partneri trebali pustiti na tržište u prvih 20 dana. Najavljenih do 100 milijuna barela odnosi se na naftu i naftne derivate zajedno, a ne isključivo na dizel.

Raspodjela po vrstama proizvoda i državama nije objavljena, niti je razjašnjeno koliko je riječ o novim količinama, a koliko o provedbi ranije preuzetih obveza. Čelnici G7 dogovor o puštanju zaliha povezali su, naime, s provedbom obveza preuzetih u ožujku, kada su članice IEA-e najavile puštanje 400 milijuna barela iz strateških zaliha. Prema podacima koje je IEA objavila 2. listopada, dosad je pušteno oko 325 milijuna barela, odnosno više od četiri petine obećane količine.

Dogovoru je prethodio pritisak Washingtona. Administracija Donalda Trumpa, koju visoke cijene goriva snažno pritišću uoči izbora za Kongres u studenome, tražila je od europskih država oslobađanje zaliha dizela, uz prijetnju zabranom američkog izvoza. Takav bi potez teško pogodio Europu, koja se nakon prekida uvoza ruskog goriva i poremećaja na Bliskom istoku sve više oslanja na američke isporuke. Trump je nakon dogovora rekao da zabranu neće uvesti, a članice G7 obvezale su se suzdržavati od međusobnih ograničenja izvoza energenata.

No dostupnost sirove nafte samo je dio problema. IEA upozorava da su se izvozni tokovi sirove nafte s Bliskog istoka znatno oporavili, dok su isporuke prerađenih proizvoda i dalje ozbiljno ograničene. Napadi na ruske rafinerije dodatno pogoršavaju situaciju na tržištu dizela.

Učinak dogovora ovisi i o tome koliko će na tržište stići gotovog goriva. Sirovu naftu prvo treba preraditi, a ograničeni rafinerijski kapaciteti mogu usporiti pretvaranje oslobođenih zaliha u dodatnu ponudu dizela. G7 je stoga najavio i usklađivanje termina održavanja rafinerija kako bi se izbjegla istodobna zatvaranja te privremeno povećanje iskorištenosti kapaciteta gdje je to izvedivo.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

promo

Inin projekt proizvodnje zelenog vodika ulazi u ključnu fazu

Europska komisija u petak je poručila da je opskrba EU-a dizelom zasad stabilna, ali cijene ostaju visoke zbog napetosti na svjetskom tržištu. Puštanje zaliha može dati predah. Za trajnije smirivanje tržišta presudni će biti oporavak proizvodnje i pouzdanije isporuke goriva.