Vodećim gospodarskim državama svijeta ove godine dospijeva čak 7,4 bilijuna dolara duga. Najviše duga dospijeva Japanu, čak tri bilijuna dolara, dok Sjedinjenim Američkim Državama dospijevaju 2,8 bilijuna.

Imajući u vidu teško stanje na svjetskim tržištima na kojima su ulagači vrlo oprezni, kao i teškoće u kojima su se pojedine države našle, jer im zbog straha investitora raste cijena zaduživanja, ulagači će vjerojatno tražiti veću naknadu u kupovanju državnih dugova, pokazuje Bloombergova anketa. Kada se u spomenuti iznos uključe i kamate, države će morati refinancirati više od osam milijardi dolara. Procjenu rasta svjetske ekonomije nedavno je snizio Međunarodni monetarni fond (MMF) ističući kako će biti četiri posto, a ne 4,5 posto koliko su prije predviđali. Razlozi su naravno daljnje širenje krize u Europi, borba SAD-a u rezanju deficita proračuna te “hlađenje” tržišta nekretnina u Kini. “Veličina ponude mogla bi biti problem. Umjesto da početak godine bude problem, to postaje sredina godine. Tada ćemo vidjeti kako usporavanje svjetske ekonomije ima najveći utjecaj”, smatra Stuart Thomson iz Ignis Asset Managementa. Nakon Japana i SAD-a najviše duga dospijeva Italiji. Riječ je o 428 milijardi dolara vrijednih obveznica i zapisa koje vlada Marija Montija mora otkupiti, dok su kamate dodatnih 70 milijardi. Slijede Francuska sa 367 milijardi dolara duga, Njemačka sa 285 milijardi te Kanada sa 221 milijardom. Osim članica sedam najjačih država svijeta (G7) koje će morati refinancirati 7,24 milijarde dolara duga, zemlje BRIC-a morat će isplatiti ukupno 360 milijardi. Najviše mora refinancirati Brazil (169 mlrd.), pa Kina (121 mlrd.), dok Indija vraća 57 milijardi, a Rusija samo 13 milijardi. Analitičari kažu kako će najmanje problema u refinanciranju duga imati Japan i SAD. Japanu ide u korist to što ima suficit u bilanci proračuna, dok je prednost SAD-a dolar i njegova primarna uloga devizne rezerve mnogih zemalja.