EN DE

G20 bez bitnog utjecaja na ekonomiju

Autor: Karlo Vajdić
05. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Iako je prošlotjedni sastanak procijenjen uspješnim, ekonomisti su oprezni u ocjenama odluka koje su donesene

Iako je britanski premijer Gordon Brown dan nakon završetka sastanka grupe G20 najrazvijenijih zemalja kazao kako je stvoren “novi svjetski poredak” ekonomisti i stručnjaci puno su suzdržaniji u ocjenama.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Oni se slažu kako je sastanak u Londonu bio uspješan, no oprezni su u prognozama što će konkretno proizaći iz dogovora. Podsjetimo, državni lideri dogovorili su povećanje kreditne moći Međunarodnog monetarnog fonda, obećali više od bilijun dolara hitne pomoći te se sporazumjeli o načelnom postroženju regulacije financijskih sustava. No glavni pozitivni pomak sastanka trebao bi biti početak jačanja povjerenja u tržišta. Iako nije došlo do naglog buđenja optimizma i osjećaja da se kriza i globalna recesija bliže kraju, kretanje dionica na američkim burzama u petak dalo je malu nadu da se više neće tražiti novo dno. Dow Jones indeks njujorške burze u petak je porastao za 0,5 posto, dok je vrijednost S&P500 indeksa povećana za jedan posto. Ekonomisti kažu kako je zbrajanje iznosa obećane pomoći (Brown je naveo 1,1 bilijun dolara) malo pretjerano jer je dobar dio tog novca već bio obećan i ranije, no usprkos tome izriču pohvale za odluku da se Međunarodnom monetarnom fondu povećaju sredstva s kojima može kreditirati države. Uz to države su obećale i povećanje sredstava za financiranje trgovine no stručnjaci nisu uvjereni da će taj potez donijeti poticaj svjetskoj trgovini. Lideri zemalja G20 pozvali su na stroža ograničenja za hedge fondove, plaće menadžera, agencije za kreditni rejting kao i za preuzimanje rizika od strane banaka. Bloomberg piše kako su te odluke jednake “pokušaju da se ponovno napišu pravila kapitalizma kako bi se u obzir uzela integrirana svjetska ekonomija koja je prerasla mogućnost nacija da je drže pod kontrolom”. Na međunarodnoj razini sastanak je dobio značaj odluke da se osnuje regulator američkog tržišta kapitala nakon kraha 1929. godine. Američki predsjednik Barack Obama kazao je da je londonski sastanak na vrhu “po bilo kojoj mjeri” imao povijesni značaj, a riječi pohvale mogle su se čuti i od mnogih drugih, poput nobelovca Josepha Stiglitza.

Iako je britanski premijer Gordon Brown dan nakon završetka sastanka grupe G20 najrazvijenijih zemalja kazao kako je stvoren “novi svjetski poredak” ekonomisti i stručnjaci puno su suzdržaniji u ocjenama.

Oni se slažu kako je sastanak u Londonu bio uspješan, no oprezni su u prognozama što će konkretno proizaći iz dogovora. Podsjetimo, državni lideri dogovorili su povećanje kreditne moći Međunarodnog monetarnog fonda, obećali više od bilijun dolara hitne pomoći te se sporazumjeli o načelnom postroženju regulacije financijskih sustava. No glavni pozitivni pomak sastanka trebao bi biti početak jačanja povjerenja u tržišta. Iako nije došlo do naglog buđenja optimizma i osjećaja da se kriza i globalna recesija bliže kraju, kretanje dionica na američkim burzama u petak dalo je malu nadu da se više neće tražiti novo dno. Dow Jones indeks njujorške burze u petak je porastao za 0,5 posto, dok je vrijednost S&P500 indeksa povećana za jedan posto. Ekonomisti kažu kako je zbrajanje iznosa obećane pomoći (Brown je naveo 1,1 bilijun dolara) malo pretjerano jer je dobar dio tog novca već bio obećan i ranije, no usprkos tome izriču pohvale za odluku da se Međunarodnom monetarnom fondu povećaju sredstva s kojima može kreditirati države. Uz to države su obećale i povećanje sredstava za financiranje trgovine no stručnjaci nisu uvjereni da će taj potez donijeti poticaj svjetskoj trgovini. Lideri zemalja G20 pozvali su na stroža ograničenja za hedge fondove, plaće menadžera, agencije za kreditni rejting kao i za preuzimanje rizika od strane banaka. Bloomberg piše kako su te odluke jednake “pokušaju da se ponovno napišu pravila kapitalizma kako bi se u obzir uzela integrirana svjetska ekonomija koja je prerasla mogućnost nacija da je drže pod kontrolom”. Na međunarodnoj razini sastanak je dobio značaj odluke da se osnuje regulator američkog tržišta kapitala nakon kraha 1929. godine. Američki predsjednik Barack Obama kazao je da je londonski sastanak na vrhu “po bilo kojoj mjeri” imao povijesni značaj, a riječi pohvale mogle su se čuti i od mnogih drugih, poput nobelovca Josepha Stiglitza.

Autor: Karlo Vajdić
05. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close