Švicarski franak ne pokazuje znakove slabljenja, a ovih je dana dosegnuo i svoju rekordnu vrijednost u odnosu na američki dolar. Tradicionalno korišten kao “sigurna luka” u razdoblju pojačane nesigurnosti na svjetskim tržištima potražnja za frankom posljednjih je dana pojačana zbog katastrofe u Japanu. Ulagači se okreću švicarskoj valuti i zbog velike nesigurnosti glede budućega kretanja japanskog jena koji uz franak također ima “karizmu” stabilnog ulaganja.

Apetit ulagača za švicarskom valutom posljedica je i neriješenih fiskalnih problema pojedinih država eurozone. Tako se franak drži blizu najviše povijesne vrijednosti u odnosu na euro, što ne pogoduje hrvatskim građanima i kompanijama koji su podigli kredite vezane uz franak. Najnovija tečajnica središnje banke pokazuje da je kuna u godinu dana u odnosu na franak oslabila 17,2 posto. Konkretno, ako se iznos otplatnih rata ili anuitetima u francima nije promijenio, tada dužnici moraju bankama dati gotovo petinu više kuna nego što su to morali prije godinu dana. Za usporedbu, u odnosu na euro kuna je u proteklih godinu dana oslabila za 1,7 posto, deset puta manje nego u odnosu na franak. Pod pritiskom jačanja franka domaće su banke, kako bi donekle olakšale poziciju svojim dužnicima, u posljednje vrijeme pribjegle snižavanju kamatnih stopa na kredite, no pitanje je je li to dovoljno. Prema podacima Hrvatske narodne banke, od oko 190 milijardi kuna kredita u devizama i vezanih uz devize, za švicarski je franak vezano oko 33 milijarde kuna. Najveći dio je, očekivano, vezan uz euro, a riječ je o više od 150 milijardi kuna kredita.
(pd)