Uz tržišna previranja, visoku inflaciju i povijesni zaokret globalne monetarne politike, investitori u sektoru financijskih usluga lani su praktično ostali bez zaklona od knjiženja gubitaka, neovisno o profilu rizičnosti, konstatirala je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u posljednjem izdanju Makroprudencijalnog skenera rizika. To se negativno odrazilo i na vrednovanja obveznica kao jedne od sigurnijih klasa financijske imovine. Posljedično se poljuljao i interes ulagača za obvezničke UCITS fondove, čiji profil se obično označava konzervativnim i ne baš sklonim riziku.

Kao odgovor na tržišno okruženje, banke i njihova društva za upravljanje fondovima zaredali su s ponudom fondova s dospijećem. U trenutno aktivne takve fondove vodeća četvorka prikupila je oko 250 milijuna eura.

U svijetu prisutni 20 godina

U posljednjih mjesec-dva više ih je započelo s radom, a uskoro će startati još nekoliko za koje je u tijeku upisno razdoblje. Pita li se fond menadžere, u tome ponajprije vide dobru premosnicu do stabilizacije i prevladavanja straha zbog pojačane neizvjesnosti na tržištima koji utječu na raspoloženje prema klasičnim otvorenim fondovima. “Target date” fondovi, uključujući i one sa štićenom glavnicom, nisu novi izum fondovske industrije. U svijetu su prisutni već približno dva desetljeća, a i kod nas su njihove inačice debitirale još prije osam-devet godina. Ipak, tek odnedavno jako privlače medijske reflektore, dijelom i zato što su njihovi inicijatori glasniji u nuđenju obvezničkih fondova s ograničenim trajanjem.

Taj zamah vremenski se poklopio i s iskorakom države prema izdanju obveznica usmjerenih građanima. U Ministarstvu financija procijenili su da će ih mnogi prepoznati kao privlačnu alternativu oročenjima štednje na koju u bankama ostvaruju tek nešto više od nulte kamatne stope. Ponuđeni prinos (minimalno obećanih 3,25% u izdanju je pojačano na 3,65%) potaknuo je skretanje više od 1,3 milijarde eura štednje građana u te dvogodišnje državne papire. Ulaganje u njih i komunicirano je prvenstveno kao opcija držanja do dospijeća kojim je zajamčeno ostvarenje znatno većeg prinosa naspram usporedivog oročenja. U tom smislu “target date” fondovi sličan su proizvod, s tim da ih se nudi uz nešto niži ciljani prinos.

Banke nastoje što više odgoditi korekcije standardne ponude kamata za oročenu štednju građana. Premda se i ona polako nazire (Erste podiže kamate od 1. svibnja), kroz te fondove onima koji računaju da im deponirana štednja neće trebati u iduće dvije-tri godine nudi se izvjesna zarada u definiranom roku. Iako su to otvoreni fondovi, uz njih neizostavno idu preporuke držanja do dospijeća i napomene da nisu primjereni za one koji namjeravaju ranije povući svoje ulaganje.

Na tom tragu su i naknade; ulazne neki imaju, a neki ne, izlazne nema pod uvjetom držanja sredstava do dospijeća fonda, dok se za prijevremeno povlačenje u pravilu naplaćuje 5% naknade.

Fondovski veterani poput Hrvoja Fajdetića, nekadašnjeg upravitelja najnagrađivanijeg obvezničkog fonda u Hrvatskoj, reći će kako to znači “de facto zatvaranje otvorenih fondova”. U turbulentnom okruženju klasičnim obvezničkim fondovima “otvorenost” zna biti uteg osobito na nisko likvidnim tržištima obveznica. Naše to jest, a većem seljenju trgovine obveznicama na burzu ne pogoduje ni to što naše velike banke polako “gase” riznice i te poslove sele u inozemne matice. Kako bilo, fondovi s dospijećem nailaze na solidan odaziv, prije svega fizičkih osoba.

Obveznice i nešto dionica

U upravljačkom društvu Eurizon Asset Management Croatia (nekadašnji PBZ Invest) u toj niši imaju niz fondova. Počeli su s petogodišnjim dospijećima, a s rastom referentnih kamata ponudu su proširili na kraću ročnost, od dvije godine. Lani su pokrenuli ukupno 10 fondova s rokom trajanja. Među njima su i dva Active Defensive fonda sa štićenom glavnicom i rokom od pet godina, za koje uz predominantna ulaganja u instrumente s fiksnim prihodom Prospekt predviđa i manju izloženost dionicama. Većina njihovih fondova s rokom trajanja denominirana je u eurima, a jedan je dolarski. Dosad su u EurizonAM-u prikupili oko 160 milijuna eura imovine u tim fondovima.

U RBA Investu imaju četiri aktivna obveznička fonda sa 45 milijuna eura imovine, a glavninu ulažu u hrvatske državne obveznice i drugih zemalja EU. Raspon dospijeća im je od šest godina (za najstariji aktivni fond pokrenut 2019.), pa do dvije godine, koliko je trajanje eurskog fonda koji je s radom započeo prije približno dva tjedna. U ponudi takvih fondova su, kažu, pioniri na hrvatskom tržištu. Prvi, Raiffeisen Zaštićena glavnica, osnovan je još 2014. na tri godine. Po dospijeću je premašio utvrđeni investicijski cilj, pa su godinu poslije pokrenuli trogodišnji fond Raiffeisen USD 2021 Bond. Od trenutno aktivna četiri fonda za nedavno aktivirani dvogodišnji ulagateljski je cilj zbog rasta kamatnih stopa postavljen na 4% prinosa u dvije godine.

ZB Invest iz Grupe Zagrebačke banke upravlja s jednim fondom s dospijećem (ZB bond 2027 EUR), ali tijekom travnja (do 21.4.) provodio je inicijalnu ponuda za još dva obveznička fonda s rokom trajanja; eurski na četiri godine i dolarski koji dospijeva za tri godine. Podsjećaju da su već 2015. pokrenuli fondove s dospijećem – fondove životnog ciklusa te fondove s ciljanim prinosom do dospijeća koji su dio Unit-linked proizvoda. Fondovi s ciljanim prinosom do dospijeća s izravnom ponudom ulagateljima prvi su put pokrenuti u 2022.

“U aktualnoj ponudi odlučili smo klijentima ponuditi dospijeća 2026. i 2027. jer smatramo da je to vremenski horizont koji je prihvatljiv klijentu, a da se opet može ponuditi atraktivan ciljani prinos”, kažu u tom društvu. Već postojeći ZB bond 2027 EUR ima imovinu od 25 milijuna eura, a ona dvaju novih znat će se po zaključenju upisa. U ZB Investu naglašavaju kako je taj tip fondova predviđen za ulagatelje koji imaju barem osnovno znanje o fondovima, koji prihvaćaju profil umjerene rizičnosti i prihvaćaju da vrijednost njihova ulaganja može tijekom razdoblja ulaganja pasti ispod uloženog iznosa, a u pogledu povrata ne očekuju jamstva.

Jedan aktivan i jedan fond s dospijećem u fazi upisnog razdoblja (do 24. travnja) trenutno ima i Erste Asset Management (EAM). Krajem ožujka zaključen je upis za fond Erste Horizont 2026. s dospijećem u svibnju 2026., u koji je ukupno uplaćeno 14,7 milijuna eura. Usporedno s početkom njegova rada započeto je novo upisno razdoblje za fond istog dospijeća. “Radi se o krovnom fondu koji u sebi sadrži dva fonda”, kaže Ozren Iljadica, direktor prodaje i marketinga EAM-a. Oba su eurski i okvirnog trajanja tri godine. Kao i u drugim upravljačkim društvima, i u EAM-u kažu kako će ponudu sličnih fondova (različitih dospijeća) prilagođavati tržišnim okolnostima i prilikama koje se pruže.