Financijski sustav u Hrvatskoj i dalje je bankocentričan, no značaj nebankovnih institucija kontinuirano raste, istaknuto je u utorak na petoj konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ekonomskog fakulteta.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je 2018. bila poprilično izazovna u području financijskog sustava, a kako je Ministarstvo financija, zajedno s kolegama iz Hanfe i HNB-a, iznjedrila čitav niz zakonskih i podzakonskih akata.

Zakonodavni val 
Između ostalog, naveo je donošenje zakona o tržištu kapitala, zatim usklađivanja vezana za platni promet i elektronički novac, a apostrofirao je i zakon o otpisu dugova te izmjene i dopune zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima. U kontekstu toga, s obzirom i na slučajeve neodgovornog ponašanja, istaknuo je da velike napore treba usmjeriti prema podizanju financijske pismenosti.

U području financijskog sustava, Marić kaže da u idućoj godini predstoji donošenje zakona o računovodstvu, zatim o leasingu te o kreditnim unijama, a u izradi su i direktive o crowdfundingu, o održivom financiranju, a do kraja 2020. treba implementirati i direktivu o agencijama o otkupu potraživanja. Do kraja godine, pak, očekuje se još donošenje zakona o osiguranju, kojeg ministar financija ocjenjuje kao jednim od važnijih.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman je također ocijenio da bi donošenje novog zakona o osiguranju trebalo doprinijeti promjenama i dinamiziranju tržišta osiguranja, za koje je kazao da je prošlo konsolidaciju smanjenjem na 19 društava i da bilježi rast, za koji se nada da će se nastaviti. Žigman je iznio podatak da je imovina nebankovnih financijskih institucija tijekom posljednjih 15 godina porasla s manje od dva posto na 33 posto imovine hrvatskog financijskog sustava.

Iako je financijski sustav i dalje bankocentričan, Žigman napominje da značaj nebankovnih financijskih institucija kontinuirano raste. Najveći udjel u imovini nebankovnih institucija imaju mirovinski fondove (52,8 posto imovine nebankovnih institucija) i osiguravajuća društva (22,2 posto). Zabrinjavajuće usporava rast dobrovoljne mirovinske štednje čija imovina i dalje ne prelazi pet milijardi kuna, ponajviše zbog strukture ulaganja u kojima i dalje prevladava ulaganje u obveznice zbog čega godišnji prinosi u posljednje dvije godine nisu veći od 3,5 posto.

Potreba poticanja
"Potrebno je bolje potaknuti dobrovoljnu mirovinsku štednju, posebno kod mlađih osiguranika jer je riječ o njihovoj vlastitoj nadogradnji mirovine koju će ponajviše morati osigurati vlastitim sredstvima", naglasio je Žigman. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je da je hrvatska ekonomija, kao i većina europskih, bankocentrična, s nažalost relativno malom ulogom tržišta kapitala.

Dodao je da je i ideja i Hrvatske i Europske unije u idućim godinama prvenstveno razvijati tržište kapitala te napraviti odmak od bankocentričnosti. Vrijednost imovine banaka u 2018. bilježi blagi rast, a oporavak bilježe i krediti stanovništvu i poduzećima. "Sada smo u fazi relativno zdravog kreditnog rasta", ustvrdio je Vujčić. Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da su hrvatske financijske institucije iznimno važne za razvoj gospodarstva jer dostupnost kapitala najčešće diktira hoće li neki posao zaživjeti ili neće. "Možete imati najbolju ideju, ali bez potpore pristupa potrebnim sredstvima, nećete je realizirati", kaže Burilović. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju