Sektor financijskog poslovanja u prošloj je godini ostvario najviši porast ostvarene dodane vrijednosti. Prema podacima iz analize intelektualnog kapitala koju već petu godinu zaredom provodi Zajednica za unaprjeđenje intelektualnog kapitala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u sektoru financijskog poslovanja lani je ukupno stvoreno 2,712 milijarde kuna nove, dodane vrijednosti, što je u odnosu na stanje iz prethodne godine povećanje za čak četvrtinu, točnije za 27 posto.

Zagreb dominira
Dodanu vrijednost, koju mnogi analitičari uzimaju ključnom za uspjeh, izračunava se na dva načina; zbrajanjem operativnog profita, izdvajanjem za zaposlene i amortizacije, odnosno odbijanjem troškova za proizvode i usluge nabavljene na tržištu od poslovnih prihoda. Financijsko poslovanje, unatoč najvišem rastu, na sektorskoj je rang-ljestvici po visini novostvorene vrijednosti tek na 10. mjestu, ispred rudarstva, a iza poljoprivrede. U ukupnoj novostvorenoj vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu, koja je u prošloj godini iznosila 114,6 milijardi kuna, financijski sektor imao je tako udjel od tri posto. Promatrano po županijama, financijski sektor dominantno je dodanu vrijednost stvorio u Gradu Zagrebu, glavnom financijskom središtu Hrvatske. Od navedenih 2,712 milijarde kuna novostvorene vrijednosti čak je 2,618 milijardi kuna stvoreno u hrvatskoj metropoli. Preostalih 94 milijuna kuna dodane vrijednosti ostvarilo je ostalih dvadeset hrvatskih županija zajedno. Zagrebački financijski sektor gotovo je za trećinu povećao svoju dodanu vrijednost, točnije za 30 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Gleda li se ljudski kapital, odnosno izdvajanje za zaposlene, njihove plaće, edukaciju, dodatno školovanje i treninge, a što se u ovoj analizi ne tretira kao trošak, nego kao investicija, financijski sektor lani je također bio najuspješniji polučivši najveći porast od 16 posto. Kao i u slučaju dodane vrijednosti, i po tom je pokazatelju zauzeo sredinu sektorske ljestvice, a u ljudski kapital ukupno je lani u tom sektoru investirano 872,5 milijuna kuna, dok je u cijelom gospodarstvu taj iznos prelazio 62 milijarde kuna. Znatno sporiji rast financijski sektor ostvario je u pogledu efikasnosti intelektualnog kapitala. Taj je pokazatelj ostvario povećanje za 8 posto u odnosu na 2004. godinu.

Veća efikasnost
No za razliku od prosjeka svih djelatnosti, za koje je lani bilo karakteristično to da su ulaganja u zaposlene rasla brže od njihovih rezultata, zbog čega je efikasnost pala, u financijskom sektoru trend je bio obratan. Ulaganja u zaposlene u financijskom sektoru rasla su sporije (16 posto) u odnosu na ostvarene rezultate (27 posto) pa je efikasnost na koncu bila veća za osam posto. Koeficijent ICE, naime, iznosio je 3,79, što je znatno iznad prosjeka hrvatskog gospodarstva (2,30), a znači da je na kunu investiranu u zaposlene u tom sektoru stvoreno 3,79 kuna dodane vrijednosti. Koeficijent 2 se inače smatra minimumom za uspješno poslovanje koje uz podmirenje svih obveza – uključujući državu, zaposlenike, vlasnike, kamate i amortizaciju – osigurava prostor za daljnji razvoj.