Švicarska ekonomija profitira od fiksiranja tečaja franka. Posljednji podaci govore da je BDP u drugom tromjesečju porastao 0,6 posto prema prvom kvartalu. Taj porast nadmašio je očekivanja ekonomista koji su predviđali najviše 0,3 posto rasta.

Ekonomski rast posljedica je fiksiranja tečaja nacionalne valute početkom rujna 2011. godine. Od tada jedan euro vrijedi 1,2 franka. Kontroverzni potez Švicarska središnja banka povukla je s ciljem održavanja stabilnih cijena i konkurentnosti gospodarstva jer je franak snažno jačao za vrijeme europske dužničke krize. Unatoč kontroverzama koje su ga pratile, švicarska ekonomija je u posljednje dvije godine zabilježila samo jedan negativni kvartal dok je eurozona uspjela izaći iz recesije tek u posljednjem tromjesečju. Fiksirani franak ostat će i dalje osnovni alat monetarne politike, najavio je u ponedjeljak guverner središnje banke Thomas Jordan u intervjuu Berner Zeitungu.

“Radi se o očitom uspjehu. SNB je postigla cilj i umanjila rizik od deflacije. Potez je u početku dočekan s mnogo skepse i straha da se fiksirani tečaj neće uspjeti održavati, da neće uspjeti ili da će SNB biti prisiljena otkupljivati velike količine eura i izložiti se ogromnim gubicima”, rekao je Bloombergu ekonomist Daniel Hartmann iz Bantleon Banka.

Stabilan franak pozdravit će i desetine tisuća domaćih klijenata koji bankama otplaćuju kredite s deviznom klauzulom uz tu valutu. Od 286,4 milijardi kuna kredita koje otplaćuju građani, tvrtke i država 25,6 milrd. kuna je u švicarcima od čega gotovo 92 posto, odnosno 21,5 mlrd. kuna čine stambeni krediti građana.