Federalne rezerve (Fed) spremne su ovog tjedna smanjiti referentnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, uz uvjerenje da se tržište rada hladi, ali ne i urušava, s obzirom na iskrivljene podatke koji pokazuju da su američki poslodavci u listopadu zaposlili najmanje radnika od prosinca 2020. godine.

Federalni odbor za otvoreno tržište svoju će sljedeću odluku o kretanju kamatnih stopa objaviti dva dana nakon zatvaranja biračkih mjesta u SAD-u. Očekuje se da će se Fed odlučiti za smanjenje od 25 baznih bodova i tako se vratiti umjerenijem tempu snižavanja referentne kamatne stope nakon veće, korekcije od pola boda u rujnu. Tim bi se potezom ciljana stopa federalnih fondova snizila na novi raspon od 4,5 do 4,75 posto, piše FT.

Oporavak zaposlenosti
“Realna stopa federalnih fondova i dalje je prilično visoka, a cilj je izbjeći prekomjerno usporavanje gospodarstva pa ima smisla nastaviti s postupnim smanjenjem dok god se uvjeti ne promijene,” izjavio je Eric Rosengren, bivši predsjednik Bostonske podružnice Federalnih rezervi.

Odluku Feda podupiru dokazi o solidnom rastu američkog gospodarstva, koje se oslanja na zdravo tržište rada i potrošače koji nastavljaju trošiti, dok inflacija opada. Američki BDP u trećem kvartalu porastao je za 2,8 posto na godišnjoj razini, nešto manje nego u prethodnom razdoblju, no i dalje je riječ o zdravom rastu.

Jedina mrlja izvješće je o zaposlenosti objavljeno u petak, a koje je pokazalo da je došlo do povećanja zaposlenosti za samo 12.000 radnih mjesta u listopadu, što je najgori mjesečni rezultat tijekom mandata predsjednika Joea Bidena. Međutim, rezultati su iskrivljeni zbog dviju oluja koje su pogodile jugoistok SAD-a u vrijeme kada je Zavod za statistiku rada počeo prikupljati podatke.

Štrajkovi radnika, uključujući onaj u Boeingu, koji još uvijek traje, također su doveli do smanjenja još 44.000 radnih mjesta u tom mjesecu. Većina ekonomista očekuje da će se rast zaposlenosti oporaviti, bez znakova da slabiji rezultati iz listopada upućuju na ozbiljnu slabost američkog gospodarstva.

“Priča o recesiji sada je potpuno zamrla, a što je u skladu s idejom da odbor želi postupno smanjivati kamatnu stopu u budućnosti”, rekao je James Bullard, bivši predsjednik podružnice Federalnih rezervi u St. Louisu. Od rujna, indeks cijena za osobnu potrošnju pao je na 2,1 posto iako je “temeljna” mjera inflacije, koja isključuje promjenjive cijene hrane i energije, a koju preferira Fed, još uvijek na 2,7 posto.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Inflacija je prioritet
Posljednjih su tjedana dužnosnici Feda poduprli postepeno smanjenje troškova zaduživanja, sugerirajući da ponovna korekcija od pola boda iz rujna nije potrebna. Međutim, nisu precizno naznačili što to konkretno znači. Seth Carpenter, glavni globalni ekonomist u Morgan Stanleyju, vidi mogućnost da se inflacija zadrži iznad dva posto.

Zbog toga predviđa da će Fed na sastanku sljedećeg tjedna smanjiti kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, kao i u prosincu, a zatim je nastaviti snižavati sve dok ne dosegne razinu malo višu od neutralne – oko 3,25 posto. “Inflacija je prioritet. Ako s inflacijom stvari nisu u redu, tada podaci o zapošljavanju postaju ključni za odluku o preskakanju smanjenja kamatne stope”, istaknuo je Carpenter.

Predstojeći izbori u SAD-u bit će ključni za sastanak Feda sljedeći tjedan i buduće odluke. Bivši predsjednik Donald Trump zagovara povratak protekcionističkoj trgovinskoj politici s uvođenjem opsežnih carina, uz niže poreze na dobit i strože kontrole imigracije. Također, izrazio je želju za većim utjecajem na odluke Feda o monetarnoj politici, što bi, ako se ostvari, predstavljalo zabrinjavajuće narušavanje dugotrajne neovisnosti te institucije.

Potpredsjednica Kamala Harris fokusira se na poboljšanje socijalne sigurnosti, a što bi financirala višim oporezivanjem bogatih, uz očuvanje neovisnosti Feda. Preliminarne analize većine ekonomista upućuju na to da bi Trumpov plan najvjerojatnije bio inflatorniji od Harrisina i mogao bi kočiti gospodarski rast. Međutim, stvarni učinci ovisit će o tome kako će moć u oba doma Kongresa biti podijeljena, zaključuje FT.