Američke Federalne rezerve vjerojatno će sniziti kamatnu stopu na jedan posto čime se daje jasan signal daljnjim smanjenjima na razine koje su bile na snazi prije 50 godina. Pad cijena roba i iznimno slaba potrošačka moć građana usporavaju inflaciju koju dužnosnici opisuju kao “ozbiljnu zabrinutost”. Ekonomski stručnjaci predviđaju kako će u četvrtak Odjel za trgovinu vjerojatno izvijestiti da je gospodarstvo u trećem tromjesečju palo na razinu godišnjeg rasta od 0,5 posto, što je najveći pad od rececije iz 2001. godine, prenosi Bloomberg.

Kamate možda na 0 posto
“Fed će biti vrlo agresivan. Problemi s inflacijom nisu više toliko aktualni, no sada je glavni problem postao koliko će snažna biti recesija”, izjavio je ekonomist Sveučilišta u New Yorku Mark Gertler. Dodaje kako bi čelni čovjek Feda Ben Bernanke mogao do lipnja iduće godine srezati troškove posuđivanja na nulu ako dođe do jačanja kreditne krize. Naime, Fed je u proteklih 13 mjeseci nekoliko puta rezao kamatnu stopu koja je tada iznosila 5,25 posto, dok je u tom razdoblju izradio šest različitih programa kreditiranja kroz koje bi se trebalo u financijski sustav Amerike ubrizgati više od 1000 milijardi dolara. Tamošnje banke i dalje jedna drugoj ne posuđuju novac, dok je indeks S&P 500 u 36-postotnom padu od početka godine bez obzira na povremene skokove. “Sada je nedovoljan rast najvažnija zabrinutost. Ako ekonomija pokaže dodatne signale jačanja recesije, Fed će odlučiti kako donja granica ne može biti jedan posto”, izjavio je bivši guverner Feda Lyle Gramley, prenosi Bloomberg.

I ECB slijedi Fed
Dodaje kako će Fedovi dužnosnici na sljedećem sastanku u prosincu vjerojatno smanjiti glavnu kamatnu stopu za dodatnih 0,5 posto čime će se približiti razini iz 1958 godine. “I kamatna stopa od nula posto je također jedna od mogućnosti”, zaključuje Gramley. Čelni čovjek Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet početkom tjedna je najavio kako će vjerojatno i oni smanjiti kamatnu stopu. Spomenimo kako su Fed, ECB i četiri ostale središnje banke početkom mjeseca smanjile kamatnu stopu za pola postotnog boda. No očigledno taj potez nije bio dovoljan za “popravak” nastale situacije jer je gospodarstvo nastavilo tonuti. Pogoršanje stanja svakako doprinosi i otpušanje radnika diljem Amerike, kojih je prema podacima Ministarstva rada, u prošlom mjesecu bilo dodatnih 159.000, što je najveća redukcija u proteklih pet godina. Važno je naglasiti kako je rast cijena počeo slabiti, a Amerikanci očekuju 2,8-postotnu inflaciju u idućih pet godina, što je najsporiji tempo u proteklih godinu dana, pokazuju podaci Reutersa. Analitičari smatraju da preveliko rezanje kamatnih stopa može štetiti fondovima na novčanom tržištu jer bi se otežala profitabilnost depozita. No kako u posljednje vrijeme financijska događanja u SAD-u često utječu, bilo izravno ili neizravno, na odluke Europske središnje banke, koje bi se u nekom dugoročnom razdoblju mogle i odraziti na Hrvatsku. “Smanjenje kamatnih stopa Federalnih rezervi malo pomaže utoliko što je to očekivani potez. No, ne radi se o nekim fundamentalnim promjenama. Indirektno, ako dođe do smanjenja kamatnih stopa na 1 posto, daje se veći manevarski prostor Europskoj središnjoj banci (ECB) da smanji svoju kamatnu stopu”, izjavio je za Poslovni dnevnik ekonomski analitičar Velimir Šonje. Dodaje kada bi se dogodilo da ECB snizi kamatne stope, što je već i najavljeno, moglo bi se dogoditi smanjenje pritiska na rast kamatnih stopa u Hrvatskoj. “No, teško je o tome govoriti na razini pretpostavki”, zaključuje Šonje. Inače, ovih dana se i iz britanske središnje banke Bank of England kao i iz Europske središnje banke moglo čuti kako razmišljaju o snižavanju kamata.