Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zajedno s Udruženjem faktoring društava organizirala je u Zagrebu prezentaciju o faktoringu na kojoj se raspravljalo o tom instrumentu za poboljšanje likvidnosti. Okupljenima su predstavljene glavne odredbe novog Zakona o faktoringu, koji je na snazi od početka kolovoza i s kojim se tvrtke koje pružaju te usluge moraju uskladiti u 12 mjeseci.
Prema novom propisu, one moraju imati dva člana Uprave, najmanje tri člana Nadzornog odbora te milijun kuna temeljnog kapitala uplaćenog u novcu, a dužne su uspostaviti sustav upravljanja rizicima te internu reviziju. "EBRD je podržao ovu inicijativu unapređenja pravnog i institucionalnog okvira za koji vjerujemo da može pridonijeti oživljavanju gospodarstva stvarajući alternativne izvore likvidnosti", rekla je direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Mislim da nažalost samo povećanje novčane mase po prihvatljivoj i uravnoteženoj deprecijaciji valute može oživjeti ekonomiju.
„ Važnost faktoringa za unapređenje likvidnosti malog i srednjeg poduzetništva“ glasio je naslov prezentacije o kojoj je ovdje riječ.
To da je faktoring važan za unapređenje likvidnosti malog i srednjeg poduzetništva, govori dovoljno činjenica da sektor faktoringa obuhvaća negdje oko 4% BDP-a. Ovdje se računa faktoring djelatnost koju obavljaju samostalna faktoring društva i ona koju obavljaju banke. Gotovo da i nema banke koja se ne bavi faktoringom. To je i logično, jer nema investicija, a gdje bi banke i mogle plasirati višak likvidnosti ako ne u tekuće poslovanje. Sami kreditni kanali, kako nas u više navrata upozorava Marjana Ivanova, je isključivo na osnovu ponude i potražnje.
Svoj doprinos faktoring sektoru htjele su predstaviti EBRD i HANFA. Svoj legitimitet doprinosa faktoringu EBRD je vidio u činjenici da je dao kreditnu liniju Raifasen faktorng društvu, a HANFA u donošenju Zakona o faktoringu.
Onu što izlagači EBRD nisu vidjeli niti prezentirali je kako su svojom politikom kreditnih plasmana faktoring društvima nastupili politikom kartelizacije faktoring sektora. O tome svjedoči politika plasmana kredita isključivo faktoring društvima koja su u vlasništvu banaka.
Izlagači HANFE sam zakon o faktoring društvima nisu dovodili u pitanje, nego su ga pozitivistički predstavili kao uređenje neregulirane djelatnosti. Pri tome su imali veliki oslonac u samom Zakonu o faktoringu koji je 90% regulacija faktoring djelatnosti i 10% prepisan Ugovor o faktoringu. Pri tome su zaboravili ogromnu diskriminaciju odredaba Zakona o obveznim odnosima, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o mjenici, Europskih direktiva iz sfere Europskog privatnog prava , koja se oslanjaju na tkz Landova pravila. Sam Zakon o faktoringu, netom donesen je već zastario i ako se itko ikada odluči pokrenuti ocjenu ustavnosti samog zakona, teško da bi prošao na Ustavnom sudu.
A malom i srednjem poduzetništvu treba moderno faktoring okruženje, koji ovim aktivnostima EBRD-a i HANF-e zasigurno nije unatoč htijenjima i volji faktoring društava!!!!!!!
Uključite se u raspravu